Kako nam sanjarenje može pomoći u životu?

Sanjarenje se najčešće gleda u negativnom kontekstu i povezujemo ga s ljudima koji se ne mogu koncentrirati na posao koji trebaju obaviti, pa se na njih gleda kao na one kojima je glava stalno u oblacima i nikada ne daje svoj puni doprinos... što ne može biti pogrešnije, tvrde stručnjaci. 

Jedna je studija pokazala da je ljudski um sklon maštanju gotovo pola svog budnog dana, a istraživači koji su proveli studiju sugeriraju da nas sanjarenje može učiniti nesretnima, jer naše misli uvijek lagano 'skreću' prema negativnim scenarijima. Ipak,mogu li ljudi koji sanjare više od većine zapravo biti u prednosti?

Novo istraživanje koje su vodili dr. Eric Schumacher i Christine Godwin iz Georgia Institute of Technology u Atlanti ukazuje da sanjari imaju vrlo aktivan mozak i da mogu biti inteligentniji i kreativniji od prosječne osobe.

Dr. Schumacher i njegov tim radili su s 112 sudionika koji su podvrgnuti MRI skeniranju i testovima koji ciljaju kognitivne performanse. Tijekom skeniranja, zatražili su sudionike da gledaju u fiksnu točku 5 minuta, tijekom kojih su istraživači pratili njihove DMN aktivnosti (zadana mreža mozga- DMN- to jest, neuralna povezanost koja je vidljivo aktivna čak i kada se mozak odmara). Također su istraživali kako se DMN aktivnost korelira s drugim regijama mozga u stanju mirovanja.

Utvrđeno je da sudionici koji su rekli da su proveli puno vremena sanjareći prošli bolje u kognitivnim zadacima. Njihova MR skeniranja također su pokazala pojačanu aktivnost u područjima povezanim s učenjem i pamćenjem.

Dr. Schumacher kaže da ti rezultati upućuju na to da sanjarenje ne zaslužuje stigmu koja je uz njega vezana. "Ljudi misle da je nešto loše ako um odluta, pokušavate obratiti pažnju, a ne možete. Naši podaci su u skladu s idejom da to nije uvijek točno, i da neki ljudi jednostavno imaju učinkovitiji mozak".