Kako je Curevac prokockao šansu stoljeća

Velika prašina digla se prošlog proljeća kad se čulo da je Donald Trump navodno ponudio milijardu eura da Curevac, tvrtka iz njemačkog Tübingena, pravi cjepivo protiv korone samo za američko tržište. Ta nepristojna ponuda je odbijena, a Curevac je ostao najveća europska nada, posebno kada se udružio s gigantom farmaceutske industrije Bayerom koji je trebao masovno proizvoditi cjepivo.

Nada je bila uzaludna, kako se ispostavilo. Ne samo da je nekoliko proizvođača napravilo cjepivo prije ove firme, već sada podaci kažu da Curevacovo cjepivo - koje je još u fazi ispitivanja - ima efikasnost od svega 47 posto, nedovoljno da dobije dopuštenje korištenja. Kako je priopćeno, prvi presjek pokazuje da djelotvornost cjepiva ovisi o starosti ljudi, kao i varijanti koronavirusa.

U pitanju su tek međurezultati, ali vrijednost dionica tvrtke iz Tübingena na Wall Streetu odmah je pala za polovicu.

Veliko razočaranje

Curevacovo cjepivo, bazirano na mRNA tehnologiji kao i BioNTechovo i Modernino, nalazi se u posljednjoj fazi kliničkih ispitivanja s 40.000 dobrovoljaca. U toj fazi jedan dio njih dobiva cjepivo, a drugi placebo, a onda se prati iz koje od te dvije skupine se koliko ljudi zarazi koronom u svakodnevnom životu i kakav im je tok bolesti.

Prema priopćenju Curevaca, do sada je otkriveno trinaest različitih varijanti koronavirusa među njihovim dobrovoljcima. Samo jedan jedini slučaj otpada na izvornu varijantu koja se proširila iz Kine, što govori da su mutacije potpuno preuzele primat.

Sada je izvjesno da Curevacovo cjepivo neće već u lipnju dobiti dopuštenje Europske agencije za lijekove, a pitanje je hoće li ga dobiti uopće. „Konačna efikasnost bi još mogla biti drukčija", rekao je generalni direktor firme Franz-Werner Haas, priznajući da je očekivao bolje međurezultate.

Bolje rezultate je očekivao i njemački ministar zdravstva Jens Spahn koji sada govori o „velikom razočaranju".

EU htio 405 milijuna doza

Nije ni čudo - Njemačka je već do kraja lipnja bila računala s 1,4 milijuna doza od Curevaca. Europska unija je unaprijed osigurala ukupno 405 milijuna doza ovog cjepiva koje, kako se čini, nikada neće ni krenuti u masovnu proizvodnju.

Manager magazin, koji se bavi temama iz poslovnog svijeta, piše da je Curevac „prokockao šansu stoljeća". Prema viđenju tog magazina, milijarder i investitor Dietmar Hopp povjerio je stvar pogrešnom menadžmentu.

Drukčije se stvar odvijala u Mainzu, gdje je sjedište BioNTecha koji je, u saradnji s američkim Pfizerom, razvio prvo na zapadu odobreno cjepivo protiv korone. Biontechova vrijednost je skočila u nebesa, a vodeći znanstvenik i osnivač firme Ugur Sahin došao je do bogatstva koje se procjenjuje na 8,6 milijardi dolara.