Izolacija utječe na srce?

Sudionici studije na njezinu početku nisu bolovali od otprije poznatih kardiovaskularnih bolesti, a njihovo je zdravstveno stanje praćeno u prosjeku 13 godina.

Rezultati su osobito značajni u svjetlu aktualne socijalne izolacije stanovništva zbog pandemije koronavirusa. Istraživanje je pokazalo i da nedostatak ili izostanak financijskih sredstava povećava rizik od negativnih kardiovaskularnih ishoda.

U sklopu istraživanja, koje su vodili dr. Janine Gronewold i prof. Dirk M. Hermann iz Sveučilišne bolnice u Essenu, analizirani su podaci prikupljeni među 4316 ispitanika prosječne dobi od 59 godina u razdoblju između 2000. i 2003. godine.

Sudionici studije na njezinu početku nisu bolovali od otprije poznatih kardiovaskularnih bolesti, a njihovo je zdravstveno stanje praćeno u prosjeku 13 godina.

Na početku studije prikupljane su informacije o različitim vrstama društvene potpore, pri čemu se socijalna integracija procjenjivala na temelju bračnog statusa i života u zajednici, kontakata s bliskim prijateljima i članovima obitelji te na temelju članstva u političkim, vjerskim, sportskim ili profesionalnim organizacijama.

"Otprije nam je poznato da osjećaj usamljenosti ili nedostatak kontakta s bliskim prijateljima i članovima obitelji mogu utjecati na fizičko zdravlje", kazala je dr. Gronewold. "Ova studija nam ukazuje na to da su čvrsti društveni odnosi od velike važnosti za zdravlje srca te se mogu usporediti s uobičajenim zaštitnim faktorima, poput normalnoga krvnog tlaka, prihvatljive razine kolesterola i normalne tjelesne težine."

Profesor Joeckel, jedan od znanstvenika uključenih u studiju je kazao da je "ovo zapažanje osobito zanimljivo usred mjera izolacije zbog pandemije koronavirusa, kada su društveni kontakti u brojnim državama ograničeni ili su to donedavno bili."

Tijekom 13,4 godine praćenja sudionika ispitivanja, znanstvenici su zabilježili 339 negativnih kardiovaskularnih ishoda poput srčanog ili moždanog udara te 530 smrtnih slučajeva.

Nakon što su isključili čimbenike koji su mogli pridonijeti takvim ishodima, a to su uobičajeni kardiovaskulani faktori rizika, ustanovili su da je izostanak ili nedostatak socijalne integracije povećao budući rizik od negativnih kardiovaskularnih ishoda za 44 posto, a od preuranjene smrti od bilo kojeg uzroka za 47 posto. Nedostatak financijskih sredstava bio je povezan s 30 posto većim rizikom od srčanog ili moždanog udara.

"Još uvijek nam je nepoznat mehanizam kojim usamljenost potiče rizik za infarkt, moždani udar i smrt, no očigledno je da su intenzivni društveni odnosi jednako važni za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja kao i održavanje tlaka, kolesterola i tjelesne težine u poželjnim granicama", kazao je prof. Hermann.

"Nakon ove studije jasnije nam je da utjecaj društvenih odnosa na zdravlje pojedinca trebamo shvatiti ozbiljno i otkriti učinkovite načine rješavanja problema povezanih sa socijalnom izolacijom kako bismo poboljšali cjelokupno zdravstveno stanje i dugovječnost."