Isplati li se preinaka dizelaša u električno vozilo?

"Pretvaranje dizel-autobusa u električne nije samo fascinantno s tehničkog gledišta, nego je i ekonomično", kaže Hans-Georg Herb, šef tvrtke Elerra iz Erfurta. Njegova firma je specijalizirana za konverziju vozila s motorima na unutarnje sagorijevanje u vozila na električni pogon. U radionici stoji autobus star 10 godina. Veliki dizel motor je već uklonjen. Na njegovo mjesto će se ugraditi stražnja osovina s dva vrlo učinkovita elektromotora u felgama, koja je već tu - na podu u radionici. "Izgleda vrlo jednostavno, ali je to visokotehnološki sklop", objašnjava Herb.

Uskoro će u autobus biti ugrađena nova osovina a na mjestu gdje je nekada bio motor sada ima dovoljno mjesta za baterije. "Ovdje možemo ugraditi osam baterija, kapaciteta 200 kilovata na sat. Autobus s njima može prelaziti udaljenost od oko 250 kilometara."

E-busevi su jeftiniji

Ovisno o veličini baterije, preinaka košta oko 300.000 do 340.000 eura po autobusu, kaže Herb. To se isplati, jer su novi električni autobusi dvostruko skuplji. U sljedećih nekoliko godina Herb želi izvršiti konverziju više autobusa: "Ove godine ćemo tri autobusa pretvoriti u električne." Sljedeće godine u radionici će se na električni pogon prebaciti 60 do 70 rabljenih autobusa na dizel, a 2023., u suradnji s partnerskim radionicama, čak 200 do 300.

Potražnja za autobusima na baterije za gradski prijevoz velika je zbog propisa koje je uvela EU. Više od polovine svih novih gradskih autobusa trebali bi u narednih nekoliko godina imati električni pogon. To znači, kako se procjenjuje, da je riječ o više od 3.000 e-autobusa godišnje samo u Njemačkoj i preko 15.000 e-autobusa u EU. Najveći proizvođači trenutno ne proizvode nove e-autobuse dovoljno brzo, s obzirom na potražnju. Za prijevozničke kompanije e-autobusi su unosni i isplativi, jer zahtijevaju manje održavanja, a vožnja na struju sada je i do 60 posto jeftinija od dizela.

Herb stoga predviđa širom svijeta nagli porast potražnje za konverzijom dizel-autobusa u električne. Pad cijena baterija i sve veća masovna proizvodnja komponenti i električnih motora, koji se ugrađuju u kotač, čine ovu pretvorbu privlačnijom. Time se, prema navodima Herba, otprilike prepolove troškovi pretvorbe. "Mogu zamisliti da će više od polovine autobusa, koji su danas u prometu, biti preuređeno i dobiti motore na električni pogon. Ako želimo dekarbonizaciju, onda to nećemo moći postići bez ovih konverzija."

Isplati li se konverzija i za osobne automobile?

U principu, elektromotori se mogu ugraditi u sve automobile: motor s unutrašnjim sagorijevanjem i mjenjač se uklanjaju a ugrađuju se elektromotor i baterije. Zatim dolazi elektronsko upravljanje, koje inženjeri moraju razviti posebno za svako vozilo. Svoje prvo iskustvo Herb je stekao 2014. s Porscheom 911, koji je u svojoj radionici pretvorio u automobil na električni pogon. Zatim su slijedili drugi stariji automobili, transporteri a sada i autobusi.

Konverzija klasičnog automobila košta oko 60.000 eura, objašnjava Herb, pokazujući na crnu limuzinu Jaguar Daimler iz 1993. "Kupac želi da njegov automobil bude elektrificiran". U ovom slučaju to će biti stara Tesla-tehnologija s Teslinim modulima." Kompleti s motorom i baterijom koštaju najmanje 10.000 eura za klasične automobile, plus trošak rada za više od 100 sati. Ako ste u stanju da sve sami instalirate, uštedjet ćete puno novca, a savjete možete dobiti od firmi poput Elerre kako bi koordinacija između novog pogona i starog automobila bila uspješna. Međutim, konverzija oldtimera nije ekonomski isplativa. "Oldtimeri općenito ne voze puno i operativni troškovi nisu važni. Pretvorba je u tom slučaju više stvar hobija."

Firma Hans-Georga Herba prima dva do četiri zahtjeva za pretvorbu tjedno. Zamjena motora se ekonomski ne isplati, čak ni za normalne automobile, naglašava Herb. "Kada me za savjet pitaju ljudi koji imaju VW Polo, na primjer, ja im kažem: Ako kupite VW E-Up, možete ga dobiti mnogo jeftinije i vjerojatno je puno bolji u usporedbi s našom individualnom konverzijom. Nema smisla raditi konverziju automobila kao što je VW Polo i ja to moram reći mnogima."

Preinaka kombija i komunalnih transportnih vozila

U radionici Hans-Georga Herba na konverziju čekaju i tri potpuno nova kamiona. Jedan od njih je Fuso, mali kamion Daimlera i Mitsubishija, koji se do sada proizvodio samo s motorom na unutarnje sagorijevanje.Sada u radionici Fuso dobiva električni pogon na sva četiri kotača, u koje se ugrađuju elektromotori, dobiva baterije i posebno razvijeni softver kako bi sve dobro funkcioniralo. "Ova vozila su vrlo prikladna za zimu i zato izrađujemo malu seriju vozila s električnim pogonom na četiri kotača za uža gradska jezgra."

Neke radionice u Njemačkoj i drugdje u Europi, poput Herbove, nude konverziju i stječu iskustvo na novom tržištu. Kupci su prvenstveno europski gradovi i općine koje moraju ispuniti nove zahtjeve Europske unije za zaštitu klime, a također žele smanjiti emisije štetnih plinova i buku, koju proizvode motori s unutarnjim sagorijevanjem. I veliki dostavljači, poput američkog isporučioca paketa UPS, u sve više svojih postojećih vozila ugrađuju električne motore.