ISIL - napad je najbolja obrana

Prijetnja je toliko velika da se sad podižu i gradski bedemi. Oko Bagdada su irački radnici već podigli stotinjak kilometara zida i u neko doba on bi se trebao protezati oko čitavoga grada. Iračani se nadaju kako će tako konačno zaustaviti samoubilačke napade ekstremista "Islamske države" u gradu.

Jer samoubilačkih napada je proteklih tjedana bilo sve više. Početkom ožujka je vozač jednog kamiona napunjenog eksplozivom usmrtio pedesetak ljudi, još toliko ih je ranjeno. Nedugo prije toga su dva napadača na tržnici jedne šijitske četvrti u Bagdadu aktivirali svoje pojaseve s eksplozivom. U tom napadu je poginulo preko 70 ljudi. U čitavom Iraku od takvih napada je samo u veljači poginulo 670 osoba.

Ipak, mnogi misle kako nekakav zid oko grada neće puno pomoći. Saad Matlabi, čelnik Odbora za sigurnost vijeća pokrajine Bagdad podsjeća kako se gotovo sve za eksplozivne pojaseve napadača samoubojica može kupiti ili nabaviti u samom Bagdadu. A u samom gradu ima i mnogo sunita koji simpatiziraju "Islamsku državu", upozorava Matlabi u razgovoru za internetski portal Al Monitor.

Najvažniji je dojam kako ipak - napreduju

Uopće, nepovjerenje koje i dalje vlada između sunitskih i šijitskih muslimana u Iraku uvelike pomaže IS-u. Suniti ne mogu prežaliti povlašten položaj koji su imali za vrijeme Sadama Huseina i osjećaju se ugroženi od šijita kojih zapravo ima više. Zato i ako se vode neke akcije protiv sunitske "Islamske države", iračke službene snage se često baš i ne trude osobito.

Ipak, vojno uzevši je IS osobito u Iraku u proteklom razdoblju izgubio više gradova, važnih uporišta, prometnica, ali i izvora prihoda za IS. Ali to ga ne čini manje opasnim, upozorava stručnjak za Bliski istok iz Hamburga, Stefan Rosiny, jer su i promijenili svoju strategiju. "Počeli su se udruživati s ekstremističkim organizacijama i provoditi napade i u drugim zemljama", a objašnjava i zašto: time žele dati dojam kako su i dalje uspješni i kako napreduju. Ali i ovaj stručnjak konstatira kako se, sve u svemu, povlače i gube teritorij.

Zato se IS trudi osvojiti nova područja na drugom mjestu, prije svega u Libiji. Tamo već mjesecima izgleda kao da se svi bore protiv svih, a usprkos svim naporima svjetske zajednice da se udruže, Libija još uvijek ima dvije vlade i dva parlamenta. Tako se i dragovoljce iz zemalja Magreba koji žele stupiti u IS više ne šalje u borbe u Siriju ili Irak, nego u Libiju.

Razlog više i za napade u Europi

Kako je koncem veljače objavio francuski list Le Monde, očito se protiv IS-a u Libiji bore i zapadni saveznici. List tvrdi kako se u toj zemlji nalaze specijalne jedinice na tajnim zadacima ne samo Francuske, nego i SAD-a i Velike Britanije. Ali to se ne želi vješati na velika zvona: "Posljednje što želimo jest vojna intervencija u Libiji", citira list jednog anonimnog državnog službenika. Jer cilj nije otvoreni rat, nego spriječiti IS da se tamo raširi i osvoji područja na kojima će imati nadzor.

Rosiny podsjeća kako je saveznicima i u Libiji cilj spriječiti IS da se može hvaliti novim područjima i kako postižu uspjehe. Ipak, da bi se stekao takav dojam ostaju teroristički napadi u drugim zemljama Bliskog istoka, ali i u Europi. "To je na neki način napad kao obrana. IS želi pokazati kako je još uvijek snažan i kako svugdje može napasti."

Na ruku ekstremistima "Islamske države" ide još jedna činjenica: sve veće siromaštvo i kriza u mnogim zemljama regije, upozorava Jane Kinnimont iz londonskog instituta Chatham House. Ta kriza onda uzrokuje potragu za identitetom neke druge vrste i rivalitet s drugim skupinama: "To se osobito moglo vidjeti nakon američke invazije Iraka 2003. i u Siriji nakon početka otpora 2011." Tradicionalno, šijiti i suniti zapravo žive miroljubivo, "ali ovaj trend odlučujuće usmjerava u suprotnom smjeru".

Mržnja i nesnošljivost redovito pomažu ekstremistima IS-a i zapravo je to jedan od razloga i napada u Europi, upozorava Rosiny: potaći mržnju na muslimane i onda i europske muslimane vratiti pod okrilje "Islamske države". "IS je psovao izbjeglice koji su pobjegli u Europu kao odmetnike i nevjernike. Ali u međuvremenu ih pokušava opet privući svojoj ideologiji."