Iran: duh je pušten iz boce

Najmanje dvadeset ljudi je ubijeno u uličnim prosvjedima u Iranu u nedjelju, priopćila je državna televizija bez navođenja detalja. Prikazan je kaos koji je ostao na ulicama nakon antirežimskih prosvjeda. Tvrdi se da su snage sigurnosti reagirale protiv „naoružanih demonstranata" koji su pokušali preuzeti policijske postaje i vojne baze. Ove navode je teško neovisno potvrditi.

Predsjednik Rohani je u prvom obraćanju nakon izbijanja prosvjeda u četvrtak rekao da su oni „legitimni". Sada je međutim i on zaprijetio demonstrantima. U Teheranu se sprema hitna sjednica parlamenta na kojoj sudjeluje i predsjednik.

Otkud sada prosvjedi?

Treba biti oprezan, upozorio je iranski potpredsjednik Ešag Đahangiri, jer tko izaziva političke prosvjede riskira da nad njima ubrzo izgubi kontrolu. „Oni koji se kriju iza ovoga opeći će si prste", rekao je političar.

Raisijev tast Almad Alamolhoda, takođe radikalni propovjednik iz Mašhada, nedavno je prosvjedovao zato što su odnedavno u Iranu ponovo dopušteni koncerti. Trenutni protesti su buknuli dan nakon što je šef teheranske policije obznanio da žene koje krše propise o pokrivanju glave više neće biti uhićene već će morati posjećivati odgojne tečajeve.Mnogim promatračima je upalo u oči da su prosvjedi počeli u gradu Mašhadu na sjeveroistoku zemlje nadomak granice s Turkmenistanom. Ta metropola od tri milijuna stanovnika je jedan od sedam svetih gradova šijitskog islama i uporište konzervativnog klerika Ebrahima Raisija. On je na predsjedničkim izborima prošlog svibnja bio najznačajniji izazivač aktualnog predsjednika Hasana Rohanija.

Vlast očigledno drži da iza prosvjeda stoje šijitski tvrdolinijaši. No brzo se stvar otrgla kontroli. Jer najprije su isticani konzervativni zahtjevi, da bi onda tome bili pridruženi klasični socijalni zahtjevi, poput kritike zbog visokih troškova života u Iranu. A onda se sasvim obrnulo.

Prosvjedi su sve više usmjereni protiv religijskog establišmenta zemlje i materijalnih privilegija šijitskih prvaka. „Ljudi se mole, a vjerske vođe se ponašaju kao bogovi", prenio je BBC jednu od parola demonstranata. U gradu Abharu na sjeverozapadu zemlje su spaljivane slike do sada neupitnog vođe revolucije ajatolaha Alija Hameneija.

Socijalni prosvjedi

Iran desetljećima ima problem s ogromnom inflacijom koja je devedesetih znala iznositi i po 25 posto godišnje. Pod predsjednikom Rohanijem se stopa inflacije smanjila na devet posto, što je najniža razina u posljednja četiri desetljeća.

Ali mnogi građani su nezadovoljni jer idući državni proračun predviđa smanjenje socijalnih davanja. To posebno pogađa siromašne slojeve društva kojima ni ekonomske prognoze ne ostavljaju mnogo nade - MMF računa da će nezaposlenost ostati najmanje 12 posto.

Gospodarski neuspjeh nije prekinut ni nuklearnim sporazumom s pet stalnih članica Vijeća sigurnosti i i Njemačkom. Prema tom sporazumu, najvećem vanjskopolitičkom dostignuću predsjednika Rohanija, Iran se neće baviti izradom atomskog oružja, a sankcije će postepeno biti ukidane. Za sada nema pozitivnih učinaka po iransku privredu.

„Smrt Talibanima", uzvikivali su pojedini demonstranti, prenose mediji. Iranske vjerske vođe za njih se ne razlikuju mnogo od ekstremista u Afganistanu. Ako su tvrdolinijaši među Rohanijevim političkim protivnicima zaista isprva pokrenuli prosvjede, onda su se gadno preračunali - duh kojeg su oslobodili iz boce sada se usmjerio protiv njih.

Oštar odgovor države

Snage sigurnosti su se odlučile za represiju. Kako je rekao jedan general, demonstranti će iskusiti „željeznu šaku nacije". U Araku je uhićeno oko 80 demonstranata koji su navodno pokušali ući u jednu administrativnu zgradu. Na snimkama putem društvenih mreža vide se tisuće demonstranata u Teheranu i drugim gradovima.

Moguće da je ovo samo početak. Kako je rekla dobitnica Nobelove nagrade za mir Shirin Ebadi - Iranka koja živi u egzilu - ovi bi prosvjedi mogli biti veći nego oni iz 2009. godine.