« Biznis
objavljeno prije 4 mjeseca i 9 dana
UPS! ;)

Inflacijska spirala se vrti i dalje

Inflacija se drži na visokoj razini kako u zoni eura tako i u SAD-u. Preko Atlantika su cijene u prosincu porasle za sedam posto, što je najveći rast u posljednjih 40 godina. Koliko je ovaj porast cijena opasan?

Inflacija stiže...
Inflacija stiže... (Arhiva)
Više o

inflacija

,

spirala

Po mišljenju mnogih ekonomista inflacija je ovih dana dosegla svoj vrhunac i od sada se može očekivati pad. No temeljna stopa inflacije će i dalje ostati na razini višoj od očekivanog. Američka središnja banka (FED) je prije nekoliko dana najavila kako će povisivati kamate i postrožiti svoju monetarnu politiku i to osjetno brže nego što je to najavljeno krajem prošle godine.

Europska središnja banka (ESB) je najavila mjere poput prestanka kupovanja obveznica, od ožujka se naime ukida pandemijski program kupovine državnih obveznica.No ESB ga nastavlja preko jednog drugog programa i to u obujmu od 20 milijardi eura. Podizanje kamata za sada nije planirano kada istekne program kupovanja obveznica.

Ipak se ne radi samo o "privremenom fenomenu"

U međuvremenu se međutim unutar uprave ESB-a razilaze mišljenja o tome koliko je inflacija zapravo visoka.Ovdje su uvijek ukazivali na to da je aktualna inflacija „privremeni fenomen" uzrokovan nekim izvanrednim događajima poput istjecanja mjere smanjenja poreza na dodanu vrijednost u Njemačkoj početkom 2021. A tu je i nekontrolirani rast cijena energenata koji je prošle godine skrbio za inflaciju u drugoj godini pandemije. 2020. su zbog recesije cijene još padale.

Prije nekoliko dana je članica predsjedništva ESB-a Isabel Schnabel ukazala na rizik dugotrajnijeg strukturnog trajanja inflacije zbog cijena borbe protiv klimatskih promjena i rasta cijena energenata. No istodobno njezin kolega iz vrha ESB-a Philip Lane smatra da je potencijal rasta cijena energenata ove godine niži nego prošle.

No tri glavna čimbenika koja će utjecati na strukturnu inflaciju ostaju: dekarbonizacija, deglobalizacija i demografija. „Ovi čimbenici će i u budućnosti tjerati inflaciju prema gore", smatra Carsten Brzeski iz njemačke ING banke. Na rast cijena prije svega utječe prebacivanje sa starih energenata poput ugljena, nafte i plina na zelene, obnovljive izvore.

Mnogi čimbenici su u igri

Kompanije su nešto naučile iz pandemijske krize i pokušavaju, što je više moguće, proizvodnju približiti svojim tržištima nadajući se da će tako izbjeći probleme s lancima opskrbe. I sve akutniji nedostatak radne snage povezan sa starenjem društva cijene tjera u visinu. „Ovaj čimbenik bi dugotrajno mogao utjecati na razvoj cijena", smatra Brzeski. On ukazuje i na činjenicu da je inflacija posljednjih godina bila preniska što je bila posljedica globalizacije, podjela rada i digitalizacije. ESB nije računao s ovim utjecajima.

Glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer smatra da je dobro da se pokrenula rasprava o razvoju inflacije. Po njegovom mišljenju ESB nije svjestan rizika daljnjeg porasta inflacije. Zbog rasta cijena će rasti i plaće, a gospodarstvo će ovaj porast cijena proizvodnje morati opet prebaciti na konačne potrošače. „Izlazak iz razdoblja opuštene monetarne politike će se i dalje odvijati mukotrpno sporo", smatra ovaj ekonomist iz Commerzbanka. No ni Krämer ni Brzeski ne računaju s povećanjem kamata u ovoj nego tek početkom sljedeće godine.

Više kamate bi međutim, po mišljenju Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK), usporile oporavak nakon korona-krize. Negativne popratne pojave bi stoga bile veće nego efekt ublažavanja inflacije, zaključuje IMK.

Piše: Brigitte Scholtes/DW
15.01.2022. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh