Hrvatskoj treba međunarodna pomoć

Hrvatski političari su skupina potpuno nesposobnih ignoranata, može se između redova iščitati u anketi o stanju hrvatskog gospodarstva koju je proveo Reuters među domaćim analitičarima.

Hrvatske vlade od 2000. godine zaziru od tržišnih reformi i povećavaju potrošnju i dug. No, to će biti puno teže financirati kada središnje banke ključnih razvijenih zemalja počnu smanjivati priljev jeftinog novca, koji potiče ulagače u državne obveznice da 'love' više prinose u zemljama poput Hrvatske.

Hrvatski dužnosnici još uvijek isključuju mogućnost pomoći izvana. Analitičari su pak proteklog mjeseca počeli u javnost iznositi zamisao o traženju pomoći od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja bi bila uvjetovana smanjenjem javne potrošnje i ohrabrivanjem novih poslovnih poduhvata.

Hrvatska nije zabilježila rast gospodarskih aktivnosti još od 2008., podsjeća Reuters. Vlada se još nada da će gospodarstvo ove godine stagnirati, dok analitičari u prosjeku predviđaju pad aktivnosti za 0,7 posto.

U sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, Zagreb bi do kraja 2016. trebao svesti proračunski manjak ispod razine od tri posto BDP-a. U anketi Reutersa samo 3 od 11 analitičara smatra da će se to i dogoditi. U prosjeku očekuju da će ove godine proračunski manjak iznositi 4,8 posto, a iduće 4,5 posto BDP-a.