Hrvatska sve lošije stoji na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

Hrvatska se u najnovijem Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji po ICT konkurentnosti nalazi na 51. mjestu između 133 zemlje i u odnosu na 2009. realno je izgubila dvije pozicije te ispala iz "Top 50" zemalja, priopćeno je iz Nacionalnog vijeća za konkuretnost (NVK) koje je objavilo najnovije istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji.

"Hrvatska je nakon velikog poboljšanja svoje ICT konkurentnosti u 2006. godini, u zadnje tri godine na blagoj silaznoj putanji. Ove godine napustili smo 'Top 50', te se tako još više udaljili od najrazvijenijih zemalja Europske unije", ističe predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.

Pritom naglašava kako su problemi i dalje isti - niska raspoloživost online javnih usluga, teret vladine regulative i poreza, zaštita imovinskih prava, nedovoljna apsorpcija informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima.

"Stoga se dodatnim naporima trebamo svi založiti da se ti problemi što prije otklone", ističe Mudrinić.

Deveto po redu Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji obuhvatio je 133 zemlje svijeta koje čine 98 posto ukupnog svjetskog BPD-a.

Najkonkurentnija ICT zemlja na svijetu ove je godine Švedska koja je napredovala s prošlogodišnjeg drugog mjesta, a prate je Singapur i Danska. Na četvrtom je mjestu Švicarska, dok je SAD s prošlogodišnje treće pao na petu poziciju.

Značajan pomak i ove su godine u ICT konkurentnosti učinile Kina (37.) i Indija (43.) koje su za 9 odnosno 11 mjesta skočile na ljestvici.

Prema rezultatima istraživanja, Hrvatska je u segmentu tržišnog, političko-regulatornog te infrastrukturnog okruženja na 56. mjestu, a po kriteriju spremnosti za korištenje ICT-a na 63.

Rezultati korištenja novih tehnologija na svim razinama - individualnoj, poslovnoj i javnoj su nešto povoljniji - 43. pozicija, navodi se u priopćenju NVK.

Hrvatska je po broju pretplatnika mobitela na visokom 15. mjestu, a po broju računala na dobrom 31.

Pri tome je vidljivo znatno poboljšanje Indeksa e-sudjelovanja - sa 70. na 25. mjesto i raspoloživost javnih usluga online (registracija vozila, porezi, dozvole, nabave) s 82. na 40. mjesto.

Ujedno je poboljšan rang ocjene pretplate širokopojasnog interneta (+27). Međutim, u pogledu troškova korištenja fiksnog i mobilnog telefona bilježimo veliko pogoršanje, navodi se u priopćenju.

Od Hrvatskoj susjednih zemalja, najbolje je rangirana Slovenija koja je na 31. mjestu, snažan rast zabilježila je Crna Gora koja je na 42. mjestu, Mađarska je na 46., Makedonija na 73., Srbija na 84. poziciji, a Bosna i Hercegovina na 110. mjestu.

Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju ponovno je pripalo afričkoj državi Čad kao najnerazvijenijoj zemlji svijeta, navodi se u priopćenju.

Glavna značajka istraživanja je pokazati koliko se pojedina zemlja oslanja na informatičku i komunikacijsku tehnologiju u poticanju održivog gospodarskog rasta, posebno u vremenima nakon najveće globalne gospodarske krize u zadnjih nekoliko desetljeća.

Indeks mrežne spremnosti na kojem se temelji istraživanje obuhvaća tri dimenzije: opće poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, zatim spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za jače korištenje ICT-a te stvarno korištenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. (hina/metro-portal)