« Ekosfera
objavljeno prije 3 godine i 9 mjeseci
STVARNO?

Hrvatska propušta šansu za ekološko-energetsku tranziciju

Ukoliko vlada ne krene odlučnije s usmjeravanjem sredstava odvojenih u Bruxellesu, RH bi mogla izgubiti pristup većem dijelu od 756 milijuna eura namijenjenih projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora

Propuštamo li priliku?
Propuštamo li priliku? (Wikipedia)
Više o

EU fondovi

,

obnovljivi izvori energije

,

Hrvatska

,

energetska učinkovitost

EU fondovi proteklih su godina u Hrvatskoj često isticani kao spasonosno rješenje za mnoge ekonomske i socijalne probleme s kojima se nacionalna privreda i politika drukčije ne umiju ili ne mogu nositi. Njihov smisao je iz tog razloga nerijetko u javnosti preuveličavan i čak mistificiran - o samom mehanizmu u pravilu se zna malo - a zatim su počele stizati i vijesti o krajnje niskoj iskorištenosti tih izvora (su)financiranja. Jedna novija studija, fokusirana na projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, pokazat će tako da je iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije (ESI) u RH natječajno aktivirano tek devet posto sredstava od ukupne predviđene mase za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a dosad je ugovorno preusmjereno svega - dva posto.

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba, naime, u analizi koju je naručila Zelena akcija, pokazalo je što se u vezi s fondovima u Hrvatskoj činilo pogrešno, te što poduzeti da bi bilanca do kraja desetljeća izgledala bolje. Radi se inače o sredstvima u okviru politike gospodarske, društvene i teritorijalne kohezije EU-a, s jednom trećinom ukupnih proračunskih sredstava Unije, odnosno 532 milijarde eura u navedenom šestogodišnjem razdoblju. Mogućih 10,6 milijardi odvojeno je pritom za RH, od čega potencijalnih 756 milijuna eura za tranziciju prema nisko-ugljičnoj ekonomiji. Hrvatska je najprije bila odabrala šest konkretnih ciljeva od 11 ponuđenih prioriteta kohezijske strategije, pri čemu je dvama vrstama projekata s obnovljivim izvorima namijenjeno 95 milijuna - ako se taj novac zasluži opravdanim zahvatima.

Kako raspršiti „maglu" oko fondova

„Premda je Hrvatska za partnerski ugovor s EU-om izdvojila šest ciljeva, u idućem koraku se odlučila na financiranje iz svih 11 prioriteta. Takvim pristupom, pokazalo se, proces je razvodnjen, a i ukupna novčana suma više nije dovoljna za tolike ciljeve. To je bio startni problem, dakle, a zatim se i sam sustav koji je ustrojen oko 'magle' EU-fondova, pokazao previše kompleksnim", rekla je Božičević Vrhovčak za DW. Druga problematična situacija tiče se pak same Vlade RH, u kojoj su se kroz godinu dana izmijenile tri garniture političara. „To je prouzročilo nestabilnost sustava, svakoj vlasti treba neko vrijeme za konsolidaciju. No sad već možemo reći kako je teško zamisliti, nažalost", ističe naša sugovornica, „da će Hrvatska uspjeti povući makar veći dio za nju predviđenih sredstava."„Posrijedi je 35 milijuna eura za nova postrojenja sa solarnim kolektorima i 60 milijuna za ona koja koriste biomasu", pojasnila nam je izvršna direktorica DOOR-a Maja Božičević Vrhovčak, „a to ujedno znači da bi Hrvatska do 2020. mogla, uz predviđenih 40 posto sufinanciranja, udvostručiti postojeće kapacitete u spomenutim kategorijama obnovljivih izvora." Drugim riječima, fondovi omogućuju razmjerno brzi razvoj u ovom sektoru, bez obzira što se (i) Hrvatska susreće s nekim dodatnim teškoćama oko uklapanja tih energetskih aspekata u ukupnu infrastrukturnu mrežu, kao i u stabilno gospodarenje resursima u općem interesu. Jer, dosad su od nove tehnologije, uz goleme subvencije i brzi povrat investicija, profitirali mahom privatnici, nauštrb potrošača i javne elektroprivrede.

Na redu su industrija i uslužni sektor

Kod prioriteta energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora na koji se fokusirala RH, od pomoći je viši interes nadležnih tijela i samih korisnika-izvođača projekata, a u okviru strategije održivog razvoja i tranzicije prema nisko-ugljičnom društvu. DOOR je utoliko izdvojio više linija preporuka po kojima bi se trebala razvijati bolja organiziranost sustava za iskorištavanje fondova, bilo da su u pitanju nove elektrane, prilagodba industrije ekološkoj energetici ili obnova kuća u smjeru energetske učinkovitosti. Nužno je pojednostavniti i pojasniti tekst ugovora s Bruxellesom, uz eventualne paralelne dodatke i uvođenje među-ciljeva, pored indikatora za praćenje procesa. Naročito je važno izgraditi efikasniju suradnju s industrijom, te definirati njezin interes i mogućnosti u prilagodbi ekološki prihvatljivijem energetskom modusu.

Da je u dosadašnjoj fazi tzv. zgradarstvo bilo najpotentniji sektor za provođenje mjera energetske učinkovitosti, potvrđeno nam je i iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike: „Provedeni su brojni projekti obnove javnih objekata, više-stambenih zgrada i obiteljskih kuća, dok je proces u komercijalnom sektoru, odnosno u industriji i uslužnom sektoru bio usporen raznim faktorima na koje država često nema presudan utjecaj, npr. gospodarskom situacijom, cijenom kapitala i sličnim". A u prilog daljnjoj promociji energetske učinkovitosti i uporabi obnovljivih izvora te pripadajućih tehnologija stoji državna najava novih programa za industriju i uslužni sektor, gdje se za drugu polovinu ove godine planira pokretanje potpora u ukupnom iznosu od 45 milijuna eura.

Piše: Igor Lasić/DW
09.02.2017. 09:29:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh