« Hrvatska
objavljeno prije 2 mjeseca
PROBLEMI

Hrvatska pred izazovom regulacije rada od kuće

Sindikati sumnjaju da poslodavateljska udruga želi u Zakon u radu ugraditi neke dodatne elemente fleksibilizacije radnih odnosa, a pod izlikom uređenja specifičnih epidemijskih okolnosti

I što sada?
I što sada? (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

rad od kuće

Opet se zaoštrilo na liniji tzv. socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. Radnici i poslodavci ogledaju se na pitanju regulacije rada kod (ili „od" - zavisno o korisniku fraze) kuće, zato što su mnoga radna mjesta za vrijeme epidemije silom prilika preseljena u domove samih radnika. I pripadajuća pravna materija bi uskoro trebala završiti u izmijenjenom Zakonu o radu (ZOR). Takvom rješenju, naime, skloni su poslodavci i Vlada RH. Predstavnici radnika smatraju da bi to bolje bilo riješiti u okviru nacionalnog kolektivnog ugovora. Jer, smatraju oni, u protivnom bi se s izmjenama ZOR-a mogle provući i neke nepoželjne „fleksibilizacijske" mjere.

Ta bojazan potencirana je činjenicom da je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) još u travnju izričito zahtijevala određene preinake radnog zakonodavstva koje bi išle u smjeru lakšeg otpuštanja radnika. HUP ga je uskoro prestao spominjati, no veoma slične mjere tad su se našle u predizbornom programu vladajuće hrvatske stranke, HDZ-a. Pritom se svi u ovom ogledu slažu da je Hrvatskoj potrebna preciznija regulacija rada od kuće. Još nisu razjašnjeni brojni detalji u vezi s tim, od raznih naknada do radnog vremena ili problema zaštite na radu. No što se tiče moguće fleksibilizacije radnih prava, ključno je napomenuti da je RH već neko vrijeme u samom vrhu Europske unije po udjelu nesigurnih tj. prekarnih oblika zaposlenja i radnog odnosa.

Neodrživi model ekonomije s viškom prekarne radne snage

„Upravo u trenu kad se svijet suočava sa zdravstvenom i ekonomskom krizom velikih razmjera", pojašnjava ona, „pokazalo se da ključni radnici - zbog kojih nam društvo i dalje funkcionira - rade na slabo plaćenim i nesigurnim poslovima. Inače, pokazalo se i da se mahom radi o ženama. No ovdje imamo neodrživi model ekonomije u kojoj prekarna radna snaga čini sve veći udio i radi ključne poslove, a istovremeno je u krizi i najviše pogođena otkazima te pogoršanim uvjetima rada."Ususret javnoj raspravi o zakonskim izmjenama, čiji se početak očekuje narednih dana, porazgovarali smo o tome s nekima od stručnjaka za dotično područje. Odmah valja reći i da se u HUP-u nisu odazvali našoj molbi da se pridruže ovom razmatranju teme.  Jelena Miloš, projektna koordinatorica europske sindikalne središnjice Uni Europa, te članica Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) u Zagrebu, drži da Hrvatskoj i Europi ne trebaju daljnje fleksibilizacije, nego upravo suprotno - zaokret prema stvaranju sigurnih, kvalitetnih i ekološki prihvatljivih radnih mjesta.

Staro rješenje za novi problem

Miloš je za Deutsche Welle dodala kako politički akteri ovih dana mahom proglašavaju politiku mjera štednje i deregulaciju tržišta rada propalom.Čak se iz EU-institucija moglo čuti da nesigurni poslovi i niske plaće nisu budućnost Europe.Stoga daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva našoj sugovornici izgleda kao primjena starog rješenja za novi problem, u smjeru troškovnog rasterećenja poslodavaca. Ali, i s vjerojatno pogubnim posljedicama ako se uzme u obzir navedeni podatak da je Hrvatska prvak EU-a u prekarnom radu. A kad je posrijedi rad od kuće, ona iznosi kako studije pokazuju da je za vrijeme „lockdowna"gotovo 40 posto radnika u Europskoj uniji koristilo tu formu radne zaštite.

„Takav rad vjerojatno će ostati raširen i u narednom periodu kako bi se smanjili zdravstveni rizici. Iako 'home office' ima svojih prednosti, on istovremeno otvara brojna pitanja koja se dosad ni na koji način nisu regulirala. Prije svega potrebno je urediti radno vrijeme i poštovati slobodno vrijeme, odnosno osigurati radnicima pravo da se 'isključe' van radnog vremena",  upozorava Jelena Miloš.

Zakon o radu kao Pandorina kutija

Nadalje saznajemo da je to posebno važno ako su u obzir uzmu nalazi tzv. Europske ankete o radnim uvjetima, od travnja ove godine. Prema njoj, dvostruko su veće šanse da osoba koja radi od kuće odradi čak 48 ili više sati tjedno, negoli bi to bio slučaj s ljudima koji rade u uredu, a punih šest puta su veće šanse da će takve osobe raditi i u svoje slobodno vrijeme. Osim toga, ne smiju se zanemariti pitanja različitog adresiranja troška za struju te internet, ili povećanih ergonomskih zahtjeva i psihosocijalnih rizika.

Koordinatorica Uni Europe je pritom sklona rješenju tih pitanja kolektivnim ugovorom, kako zakonskim izmjenama ne bi bio zanemaren moment kolektivnog pregovaranja. Sociolog rada Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pak, vjeruje da ZOR nije pogrešno mjesto reguliranja (i) rada od kuće, premda se slaže da je riječ o izuzetno delikatnom zahvatu: „Ne smijemo smetnuti s uma da je svako novo otvaranje Zakona o radu zbog nekih izmjena, bez obzira na povod, otvaranje Pandorine kutije. To je uvijek specifičan prostor da neka od strana pokuša ugurati neke svoje dodatne interese."

Nove radne prakse treba što prije regulirati

„A s radom od kuće je više nego izvjesno", dodao je on, „da ćemo imati skok takvih praksi u RH i drugdje, ne spontano nego vanredno. Pritom se mogu uspostavljati razni običaji i prakse, pa je dobro odmah posložiti ono što se može unaprijed, tj. u hodu. A ne da isključivo naknadno shvaćamo da treba mijenjati nešto loše što je, međutim, već uhodano. Do iduće zime ćemo ionako imat posla i problema više nego što bismo htjeli." I svakako ne bi bilo dobro da jedan od tih poslova bude zanemarena radnopravna problematika. Ili pak obilježena dodatno narušenim odnosima između tzv. socijalnih partnera.Bagić zato ujedno smatra da je načelni strah sindikalnih predstavnika opravdan, kao što potvrđuju neka ranija iskustva, i da važno pitanje poput rada od kuće svejedno zaslužuje svoje mjesto u centralnom skupu radno-pravnih regulativa, što ZOR jest. „No s njime je specifično i to da se teško može mijenjati bez pregovora u kojima sudjeluju zastupatelji najvažnijih društvenih i ekonomskih skupina, za razliku od većine drugih zakona. S druge strane, u RH i šire su poslodavci znatno jači, u odnosu na vladu, od radničkih predstavnika, pa opasnosti od daljnje fleksibilizacije nikad ne treba smetnuti s uma", mišljenja je Bagić.

Piše: Igor Lasić/DW
29.08.2020. 11:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh