Hrvatska lani povukla samo 37 posto sredstava iz EU fondova

Hrvatska je prošlu godinu završila s trideset sedam posto povučenih alociranih sredstava iz IPA fondova, a cilj je da u godinama ispred nas taj postotak barem udvostručimo zbog čega je potrebno ojačati administrativne kapacitete i poboljšati pripremljenost projekata, rekao je u četvrtak u Zagrebu potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, javlja Hina.

Grčić je govorio na konferenciji za novinare održanoj zajedno s europskim povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj.

"Prošlu godinu smo završili tek na 37 posto iskorištenosti IPA fondova. To je nešto što u ovoj našoj državi nikoga ne može zadovoljiti", rekao je Grčić, izrazivši nadu da će se sljedećih godina taj postotak "barem udvostručiti". "To bi jamčilo Hrvatskoj da iz mogućnosti koje pruža članstvo u EU-u izvuče maksimum", dodao je.

Grčić je istaknuo da bi trebalo imati pedeset posto više gotovih projekata, tzv. "zalihu projekata", nego novaca koji je na raspolaganju da bi se alocirana sredstva mogla apsorbirati u zadovoljavajućem postotku.

Također je pojasnio da je Hrvatska sada u fazi korištenja IPA fondova sa 140 milijuna alokacije, sljedeće godine, u drugoj polovici kada postane članica, taj se novac penje na 450 milijuna eura da bi već u 2014. taj iznos bio negdje oko 1,08 milijardi eura.

"Dakle riječ je o bespovratnom i besplatnom novcu koji je iznimno respektabilan, ali taj novac je samo alokacija sve dok ne uspijemo taj novac povući a za to su nam trenutno ključne dvije stvari, jačanje administrativnih kapaciteta i pripremljenost projekata", rekao je Grčić.

Grčić je pojasnio da Hrvatska ima namjeru trećinu alociranih sredstava iskoristiti za velike infrastrukturne projekte, i to na promet, željeznicu, zaštitu okoliša, razvoj ljudskih resursa i jačanje regionalne konkurentnosti.

Ponovio je da će se državne strukture koje rade na pripremi projekata ekipirati s novih 200 ljudi, a da bi ukupno bilo optimalno imati 550-700 ljudi.

Hahn je izrazio zadovoljstvo najavom o povećanju broja ljudi koji rade na projektima jer je takvih, po njemu, dosad nedostajalo. "Bilo je dobro čuti da će nova vlada povećati broj zaposlenika, upravo onih koji imaju znanja i sposobnosti za upravljanje takvim projektima", rekao je Hahn.

Grčić je rekao da je prije dva dana predstavljen posebni progam za pomoć jedinicama lokalne samouprave da kroz 30 milijuna kuna financiraju izradu projektne dokumentacije. Na novinarsko pitanje bi li bilo moguće da se malim i srednjim poduzećima također pomogne u pripremi projekata kao što je to učinjeno s jedinicama lokalne samouprave, Grčić je kazao da bi bilo dobro "kad bismo osigurali posebne programe za pomoći gospodarstvenicima. I dalje pregovaramo s HBOR-om da jedan takav program ponudimo i to bilo na kreditnoj osnovi".

Hahn je također spomenuo mala i srednja poduzeća, kazavši da Europska unija ima u budućnosti cilj usredotočiti se i na njih kako bi se pojačala njihova konkurentnost, poslovanje i radna mjesta.

Povjerenik Hahn tijekom prijepodneva obišao je radove na projektu "Sustav regionalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom željezničkom kolodovoru", sufinanciranom sredstvima iz IPA programa, a ukupne vrijenosti 94,5 milijuna kuna.

Europski povjerenik potom je održao bilateralni sastanak s potpredsjednikom vlade Grčićem, nakon čega je uslijedio njihov sastanak s ministrom financija Slavkom Linićem.

Drugog dana posjeta, u petak, povjernik Han posjetiti će Zadar i Split.