Hrvatska je tranzitna zemlja u trgovini narkoticima i pranju novca

Američki State Department objavio je godišnje izvješće o globalnim naporima u suzbijanju trgovine narkoticima, u kojem ukazuje na trend prebacivanja poslovanja meksičkih narko-kartela u srednju Ameriku i na Karibe, te na naglo povećanje prometa droge kroz Venezuelu za SAD, Europu i zapadnu Afriku u 2009., dok se RH spominje samo kao tranzitna zemlja na "balkanskoj ruti".

Hrvatska se u izvješću State Departmenta, kao i prijašnjih godina, spominje kao tranzitna zemlja na tzv. balkanskoj ruti krijumčarenja heroina i kokaina, čije vlasti "aktivno surađuju s američkim, europskim i regionalnim partnerima u suzbijanju krijumčarenja narkotika".

Ističe se da su najznačajnije zapljene, osobito kokaina, vezane uz prijevoz morem, te kako "hrvatske vlasti procjenjuju da će se krijumčarenje opojnih droga putem kontejnerskog prometa povećati idućih godina".

"Prema raspoloživim pokazateljima, opskrba drogom u Hrvatskoj se povećala i postala raznolikija u zadnjih nekoliko godina. Te promjene su dovele do povećanja uporabe droga, osobito među mladima", navodi se u izvješću.

"Balkanska ruta" je prepoznata kao najkraći koridor trgovine drogom od istoka do zapadne Europe, a u posljednje vrijeme je postala ruta heroina i kokaina koji prolazi Hrvatsku prema zapadnoj Europi i sintetičkih droga koje se kreću od zapadnih, europskih proizvođača prema Bliskom istoku i Aziji, ističe se.

U izvješću se citiraju hrvatske vlasti, koje navode da ne postoji značajna proizvodnja opojnih droga u Hrvatskoj, a domaća proizvodnja je ograničena na pojedince koji uzgajaju marihuane za domaće tržište.

State Department ocjenjuje da je zakonski okvir u Hrvatskoj odgovarajući za suzbijanje krijumčarenja i konzumacije narkotika, a posebno se ističe koordinirano djelovanje nadležnih ministarstva i službi u okviru Nacionalne strategije za borbu protiv zlouporabe opojnih droga i Akcijskog plana o suzbijanju zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj.

Izvješće konstatira smanjenje zapljena različitih vrsta opojnih droga tijekom 2008. za 10 posto u odnosu na 2007. godinu, odnosno na 5.879 zapljena, a trend je nastavljen i u 2009. s padom za devet posto u prvih devet mjeseci na 4.158 zapljena.

Krijumčarenje kokaina je u porastu posljednjih nekoliko godina, što se odražavalo u ukupnoj stopi zapljena, no u prvih devet mjeseci 2009., zapljene kokaina drastično su pale na samo pet kilograma, u usporedbi s više od 25 kilograma u istom razdoblju u 2008.

U Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 7.882 kaznenih djela povezanih s drogama u 2008., što čini 10,6 posto svih prijavljenih kaznenih djela u Hrvatskoj.

Također se ističe da je 2008. Hrvatska potrošila 84 milijuna kuna za provedbu Nacionalne strategije i akcijskog plana, dok je u prvih šest mjeseci 2009. potrošila samo 30 milijuna kuna, uslijed smanjenja državnog proračuna zbog gospodarske krize.

State Department u istraživanju izdvaja Boliviju i Venezuelu, kao zemlje koje ne čine dovoljno na suzbijanju trgovine narkoticima. Za Boliviju se navodi da stvara povoljne uvjete za širenje proizvodnje droge, a za Venezuelu da premalo radi kako bi zaustavila pošiljke ilegalnih droga.

Protok droge iz Venezuele u SAD, Europu i zapadnu Afriku naglo je povećan u 2009., navodi se u izvješću. State Department u izvješću optužuje Venezuelu za suradnju s narko-kartelima u Kolumbiji, ali ističe i potražnju za drogom u SAD-u kao važan dio problema.

U izvješću je također istaknuto da zapadna Afrika sada služi kao glavni koridor za kokain koji se konzumira u Europi i tržištima dalje na istok.

Kao glavne zemlje proizvođači droga u izvješću se navode Afganistan, Bahami, Bolivija, Brazil, Burma, Kolumbija, Dominikanska Republika, Ekvador, Gvatemala, Haiti, Indija, Jamajka, Laos, Meksiko, Nigerija, Pakistan, Panama, Paragvaj, Peru i Venezuela.

Kao zemlje proizvođači kemikalija koje se koriste u proizvodnji droga navode se Argentina, Brazil, Kanada, Čile, Kina, Njemačka, Indija, Meksiko, Nizozemska, Singapur, Južna Koreja, Tajvan, Tajland, Velika Britanija i SAD.

Kao zemlje u kojima se zbiva najviše "pranja novca" od međunarodnog krijumčarenja narkotika, State Department nabraja 60 zemalja, uključujući Australiju, Austriju, Kanadu, Kinu, Cipar, Francusku, Njemačku, Grčku, Hong Kong, Indiju, Indoneziju, Iran, Izrael, Italiju, Japan, Latviju, Luksemburg, Nizozemsku, Rusiju, Španjolsku, Švicarsku, Tursku, Ukrajinu, Veliku Britaniju, SAD, Venezuelu i Zimbabve.

Za zemlje navedene u tim kategorijama američki Kongres može uvesti sankcije. (hina/metro-portal)