Greenpeacova akcija protiv NEK2

Aktivisti Greenpeacea iz osam zemalja, uključujući i Hrvatsku, danas su na međunarodnoj stručnoj nuklearnoj konferenciji "NENE" u slovenskom Portorožu poručili "Nuklearna bajka, skupa stvarnost"! Tijekom govora državnog tajnika za nacionalni nuklearni program Danijela Levičara aktivistica Greenpeacea razvila je transparent s porukom "Elite fantaziraju, ljudi plaćaju".

Na nadolazećem referendumu u studenom ove godine, biračice i birači u Sloveniji izjasnit će se o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane u Krškom (NEK2). Greenpeace Slovenija posljednjih mjeseci glasno upozorava na važnost rješavanja svih nepoznanica prije referenduma.

Jedno od najvažnijih pitanja koje bi trebalo riješiti prije referendumske odluke su pitanja vezana uz financiranje novog nuklearnog reaktora. Tko bi finacirao nuklearni reaktor, bi li država bila uključena u financiranje, koje posljedice bi to donijelo za građane i državni proračun te planira li se NEK2 za izvoz? Projekti nuklearnih elektrana, u usporedbi s drugom energetskom infrastrukturom, imaju vrlo specifičan profil investicijskog rizika zbog visokih početnih kapitalnih zahtjeva i dugotrajne izgradnje.

Prema dosadašnjim objavljenim procjenama investicije u NEK2, ukupna cijena izgradnje reaktora od 1.000 MW iznosila bi 9,3 milijarde eura, a u slučaju odabira većeg reaktora od 1.650 MW i preko 15 milijardi eura. Rokovi izgradnje iznose i do 20 godina. No prava cijena bit će poznata tek za nekoliko godina jer prema iskustvima drugih zemalja, ulaganja u nuklearke na koncu uvijek ispadnu skuplja i u pravilu uvijek kasne.

Pregled trenutnih i predviđenih modela financiranja nuklearnih reaktora u Europi pokazuje da u posljednjim desetljećima troškovi nuklearnih elektrana stalno rastu. Jedan od najeklatantnijih primjera je Hinkley Point C u Velikoj Britaniji, gdje je prvotna procjena projekta iznosila između 18 i 19 milijardi, da bi se u međuvremenu popela na nevjerojatnih 46 milijardi funti. Slično tome troškovi projekta nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, prvotno procijenjeni na četiri milijarde eura, porasli su na 10-12 milijardi eura, što je kasnije dovelo do otkazivanja projekta.

Projekti izgradnje novih nuklearnih elektrana uglavnom podrazumijevaju sudjelovanje države u smanjenju rizika ulaganja za privatne investitore - bilo kroz državna jamstva za kredite ili različite oblike državnog (su)vlasništva, kako je navedeno u nedavno objavljenom Greenpeaceovom izvješću "Fission for Funds".

U slovenskom Greenpeaceu naglašavaju da građanke i građani moraju biti zaštićeni od bilo kakvih financijskih rizika vezanih uz potencijalnu realizaciju projekta. Scenarij neperspektivne termoelektrane na ugljen Šoštanj koja se (na što je Greenpeace ranije i upozoravao) našla pred bankrotom, trebao bi svima biti podsjetnik kako mogu završiti nepromišljeni politički potezi.

Aktivisti su stoga pozvali Vladu Republike Slovenije da se prije provođenja referenduma konkretno izjasni o institutu državnog jamstva u slučaju NEK2, o mogućem sudjelovanju u investiciji i rizicima za državni proračun i porezne obveznike Slovenije.

- U vrijeme neizvjesnih gospodarskih kretanja i sve većih izazova za kućanstva, umjesto propagandne promocije nuklearnog projekta, sve napore i sredstva treba ulagati u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore koji postaju najjeftiniji izvor energije. U konačnici i najprihvatljiviji za rješavanje klimatske krize - istaknula je na konferenciji za medije Sara Kosirnik, voditeljica kampanje Greenpeacea u Sloveniji.

Troškovi proizvedene električne energije iz nuklearnih elektrana i dalje rastu, dok obnovljivi izvori energije bilježe stalno smanjenje troškova, što se vidi iz usporedbe troškova po MWh proizvedene električne energije, tzv. LCOE = nivelirani trošak električne energije. Taj trošak iz solarnih elektrana iznosi 60 USD po MWh, a iz vjetroelektrana 50 dolara po MWh. Istovremeno, troškovi nuklearne energije popeli su se na 180 dolara po MWh. Nuklearne elektrane postale su najskuplji izvor energije.

Visoka cijena nuklearnih projekata nije jedini nedostatak nuklearne energije. Osim što je izgradnja njezine infrastrukture preskupa i prespora, nuklearna energija nije ni obnovljiva ni održiva ni sigurna te otvara više pitanja i problema nego što ih rješava.