Godina iznevjerenih obećanja

"2021. je doista bila godina puna obećanja. Stvarnost je pak izgledala potpuno drugačije." Ovako Philip Luther, jedan od autora, sažima rezultate godišnjeg izvještaja Amnesty Internationala. Ta organizacija svake godine promatra razvoj situacije u 154 zemlje svijeta i u globalnoj analizi ističe najvažnije trendove po pitanju ljudskih i građanskih prava. U 2021., kako je navedeno, postojala je nada da će ljudi širom svijeta "pošteno izaći iz pandemije". Ali, kako napominje Luther, posebno su bogatije zemlje spriječile široku proizvodnju i distribuciju cjepiva. U izvještaju Amnestyja se tako navodi: "Manje od osam posto od 1,2 milijardi ljudi u Africi je koncem godine bilo potpuno cijepljeno, što je najniža stopa u svijetu i daleko ispod zacrtanog cilja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 40%." 

No, u godini pandemije 2021. nije se samo nedostatak cjepiva doveo do razočaranja. Istraživanja pokazuju da su mnoge vlade koristile pandemiju kako bi izvršile pritisak i ograničile djelovanje oporbe i struktura civilnog društva. "To je nešto što vrijedi za sve regije, i to je jedan od razloga zašto smo to naglasili u našoj globalnoj analizi. Neke vlade su ciljano koristile pandemiju kao izgovor za ograničavanje slobode izražavanja", izjavio je Luther za DW. Primjeri zemalja u kojima su protesti ukinuti i u kojima su aktivisti za zaštitu ljudskih prava bili u opasnosti su Kambodža, Rusija, Kina i mnoge druge.

Prema izvještaju Amnestyja, i pored korone postojao je pritisak na civilno društvo, što potvrđuju i druge međunarodne organizacije. Silke Pfeiffer, šefica odjela za ljudska prava i mir protestantske humanitarne organizacije „Brot für die Welt" (Kruh za svijet), izjavila je za DW: „Postoje različite strategije koje organizacijama civilnog društva u različitim dijelovima svijeta sve više otežavaju djelovanje. One su posebno usmjerene protiv pojedinačnih aktivistkinja i aktivista koji su diskriminirani, kojima se prijeti, koje se progoni, pa čak i ubija." S druge strane, postoji strategija stvaranja ambijenta u kojem "organizacijama civilnog društva postaje sve teže djelovati. Ona seže sve do zatvaranja nevladinih organizacija, čemu redovito svjedočimo". Primjer za to: prije samo nekoliko dana, predsjednik Nikaragve Daniel Ortega naredio je zatvaranje 25 nevladinih organizacija. Jedna od njih je i organizacija koja djeluje u partnerstvu s njemačkom inicijativom „Brot für die Welt".

Mač s dvije oštrice

Jedna uobičajena metoda koju koriste i vladine i nevladine organizacije, a koja se pojavljuje u izvještaju Amnesty Internationala i koju „Brot für die Welt" potvrđuje iz prakse svojih partnerskih organizacija, je sve veća uporaba digitalne tehnologije. Philip Luther taj razvoj opisuje kao "mač s dvije oštrice". Jasno je, kaže, da javne službe digitalnu tehnologiju koriste na mnogo pozitivnih načina, ali "način na koji je koriste u smislu utjecaja na ljudska prava često je bio vrlo negativan i često se odvijao tajno. I u mnogim slučajevima vlade su također pokušavale isključiti i ometati instrumente koji civilnom društvu omogućavaju bolje komuniciranje i širenje informacija."

Godišnji izvještaj Amnesty Internationala navodi više primjera za to: od najdužeg do sada Amnestyju poznatog isključivanja interneta, od 4. kolovoza 2019. do 5. veljače 2021. u Jamuu i Kašmiru, preko uporabe softwarea za prepoznavanja lica na protestima u Moskvi, koji su vodili do uhićenja, pa do ekscesivne uporabe špijunskog softvera Pegasus protiv novinara, oporbenjaka i aktivista za zaštitu ljudskih prava.

"Vidjelo se kako su vlasti taktički isključile internet u jednom određenom trenutku kako bi spriječile ljude da dijele informacije o potencijalnim protestima i organiziraju proteste protiv represije u zemlji. To nije slučajnost. Riječ je o stavljanju „brnjice" civilnom društvu," rezimira Amnestyjev Luther.

Silke Pfeiffer je prošle godine uočila nešto slično. Ona također naglašava da je internet važan način da se civilno društvo organizira i mobilizira. „Istovremeno, u cijelom svijetu se također može osjetiti da su vlade i drugi akteri potpuno digitalno napredovali i da sada poduzimaju vrlo snažne mjere protiv slobode na internetu - kroz cenzuru, gašenje internetskih usluga, kroz masovni nadzor. I naravno to da su internet i posebno društvene mreže postali prostor u kojem se izuzetno brzo šire mržnja i nasilje."

Još ima nade...

Nakon 2021. godine koja je protekla u znaku pandemije, u kojoj je vršen pritisak na civilno društvo, u kojoj su vladine agencije zlorabile svoju moć na internetu i izvan njega, u godišnjem izvještaju Amnestyja također se nazire i tračak nade. „Ako je onima koji su tijekom 2021. bili na vlasti nedostajalo ambicije i predodžaba kako da se bore protiv najvećih neprijatelja čovječanstva, to ne vrijedi za ljude koje su oni trebali predstavljati", piše Agnès Callamar, međunarodna glavna tajnica Amnesty Internationala, u predgovoru godišnjeg izvještaja.

Prema izvještaju, u 80 zemalja širom svijeta ljudi su izašli na ulice kako bi se borili za svoja prava. U Rusiji, Indiji, Kolumbiji, Sudanu i Libanonu. Često sa saznanjem da njihov angažman može imati dalekosežne posljedice. Za Philipa Luthera iz Amnestyja, jedna stvar bi trebala biti u fokusu aktualne 2022: "Moramo se pouzdati u hrabrost tih demonstrantkinja i demonstranata."