Glavni razlog lošeg zdravlja i posla

Prema zadnjim podacima, depresija je vodeći uzrok lošeg zdravstvenog stanja i radne nesposobnosti, a od te bolesti u svijetu boluje oko 322 milijuna ljudi.

U zadnjih desetak godina broj oboljelih je porastao za više od 18 posto, stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). 

Izostanak potpore kada je posrijedi ovaj mentalni poremećaj, u kombinaciji sa strahom oboljelog pojedinca od stigme, rezultira time da mnogi nemaju pristup neophodnom liječenju koje im može omogućiti zdrav, produktivan i kvalitetan način života, stoji u priopćenju WHO-a. 

Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je zdravstvenu kampanju u čijem je fokusu mentalno zdravlje, a cilj joj je ukloniti predrasude i zablude te skinuti stigmu s tog problema.

Kampanja se vodi pod nazivom "Depression: Let's Talk". (Depresija: Razgovarajmo) "Ove brojke su poziv svim zemljama da poduzmu odgovarajuće korake i zauzmu pravi pristup kada je riječ o mentalnim bolestima te da se oboljeli pacijenti počnu što prije liječiti", rekla je direktorica WHO-a Margaret Chan.

"Za osobu koja svakodnevno živi s depresijom, razgovor s osobom u koju ima povjerenja često je prvi korak prema liječenju i oporavku", kaže Shekhar Saxena, direktor Odjela za mentalno zdravlje WHO-a.

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, bezvoljno raspoloženje, žalost i beznađe, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti). Tu su i osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji suicida. Usto se javljaju i promjene u apetitu i snu.

Riječ je o bolesti koja je više od obične tuge. No ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom riječju - ako se više ne uspijevamo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obična tuga nego depresija.

Često je riječ o ozbiljnom duševnom 
poremećaju, odnosno bolesti koja se mora liječiti jer, ako se ne liječi, pogoršava se.

Dokazano je da depresija povećava rizik od obolijevanja od nekih ozbiljnih bolesti i poremećaja, poput ovisnosti, sklonosti samoubojstvu, razvoju dijabetesa i srčanih bolesti koje u velikom broju slučaja završavaju preuranjenom smrću.

Agencija izražava zabrinutost zbog činjenice da je u brojnim zemljama svijeta potpora osobama s mentalnim poremećajima vrlo malena ili nikakva te iznosi podatak po kojemu je samo polovici oboljelih od depresije dostupno liječenje - u razvijenijim i bogatijim zemljama. 

Na mentalno zdravlje vlade prosječno izdvajaju tri posto iz ukupnog proračuna. Broj varira od jedan do pet posto, ovisno o tome je li riječ o siromašnoj ili bogatoj zemlji, iznosi WHO. 

"Bolje razumijevanje depresije i načina na koji tu bolest treba liječiti... tek započinje. Pristup liječniku i ustanovama za mentalno zdravlje mora biti dostupan svima, uključujući i one najsiromašnije", smatra Saxena.