G8: Raspravljat će se o Libiji, Siriji i novom šefu MMF-a

Pomoć sjevernoafričkim zemljama koje su pokrenule "arapsko proljeće" i krize u Libiji te Siriji dominirat će sastankom na vrhu G8 u četvrtak i petak u Deauvilleu, no razgovore bi moglo zasjeniti pitanje izbora predsjednika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), najavljuju agencije u srijedu, piše Hina.

Čelnici osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (Sjedinjene Države, Rusija, Japan, Njemačka, Francuska, Britanija, Italija, Kanada) raspravljat će u francuskome ljetovalištu o globalnim izazovima svjetskoga gospodarstva, a domaćin, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy odlučio je u Deauvilleu utemeljiti novo "dugoročno partnerstvo" između arapskih zemalja i G8.

Očekuje se da će G8 odobriti pomoć Tunisu i Egiptu koji traže 25 milijardi, odnosno 12 milijardi dolara. Dvjema zemljama koje su narodnim pobunama svrgnule autokratske režime, ali su izgubile velike prihode od turizma, financijska injekcija nužna je za uspjeh demokratizacije i uspješne tranzicije.

Direktor Svjetske banke Robert Zoellick najavio im je šest milijardi dolara pomoći uz obvezu provedbe reforma, a po modelu pomoći istočnoj Europi nakon pada Berlinskog zida, Europska banka za obnovu i razvoj trebala bi se usmjeriti na južne obale Sredozemlja, piše AFP.

Summit neće biti uspješan budu li se sudionici više bavili izborom predsjednika MMF-a nakon dramatične ostavke Dominiquea Strauss-Kahna zbog seksualnog napada. Francuska ministrica financija Christine Lagarde, favoritkinja je za nasljednicu čime bi se očuvala tradicija od 1945. da međunarodnu financijsku ustanovu vodi Europljanin, dok je vodstvo Svjetske banke "rezervirano" za Amerikanca.

Lagarde ima potporu Berlina, Londona, Rima i Olija Rehna, povjerenika EU za gospodarstvo, no SAD i Japan još se nisu izjasnili. Izvor iz MMF-a povjerio je Reutersu da se države BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) još nisu dogovorile o zajedničkom kandidatu". Njihovo stajalište u Deauvilleu vjerojatno će braniti ruski predsjednik Dmitrij Medvedev te južnoafrički Jacob Zuma.

Američki predsjednik Barack Obama odvojeno će se u Deauvilleu sastati s Medvedovom, Sarkozyjem i japanskim premijerom Naotom Kanom. Tjedan dana nakon govora o Bliskom istoku u kojem je prvi put zacrtao buduću palestinsku državu u granicama prije izraelskog osvajanja, čime je razljutio Izrael, Obama će tražiti potporu partnera za svoja stajališta.

Ključno je za stabilnost sjeverne Afrike i Bliskog istoka naći izlaze iz krize u Libiji, na što će upozoriti glavni tajnik Arapske lige Amr Musa i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Rusija, kritičar NATO-ove operacije zračnih udara u Libiji, vjerojatno će tražiti prekid zapadne vojne operacije koja dosad nije uspjela srušiti režim libijskog čelnika Moamera Gadafija.

Tema Libije bit će među vodećima, kao i Sirija u kojoj autokratski predsjednik Bašar al Asad uz moćnu vojsku guši prodemokratske prosvjede uz više od 1.000 žrtava dosad. Sirijskom vodstvu nametnute su europske i američke sankcije. Rusija je u srijedu najavila da neće dopustiti "mjere pritiska i sankcija protiv režima" koji guše prosvjede jer G8 nije tijelo za "donošenje pritisaka i sankcija".

G8 bi trebao izraziti solidarnost s Japanom nakon havarije Fukushima i potvrditi nužnost donošenja novih sigurnosnih mjera za nuklearne elektrane. Njemačka će inzistirati na ubrzanju razvoja obnovljivih energija.

Obnova Afganistana i povlačenje stranih vojnika iz te zemlje nakon ubojstva Osame bin Ladena bit će također tema kao i nova strategija za nuklearni program Irana kojega vodstvo postaje sve razjedinjenije.

G8 bi trebao donijeti i zajedničku izjavu o Africi te pozdraviti prevladavanje krize u nekoliko afričkih zemalja izborom demokratskog vodstva (Gvineja, Niger, Obala Bjelokosti).

Takozvani e-G8 forum održan u Parizu, na kojem su sudjelovali osnivač Facebooka Mark Zuckerberg te Eric Schmidt iz Googlea, donio je preporuke za G8. Prema nacrtu usvojio bi se međunarodni pristup u zaštiti osobnih podataka na internetu. Odluka o zaštiti autorskih prava bila bi zasad prepuštena nacionalnim vladama, piše Reuters.

Summit počinje radnim ručkom u četvrtak i završava u petak u ljetovalištu pretvorenom u utvrdu zbog 12.000 policajaca, žandara i vojnika koji trebaju spriječiti svaki pokušaj antiglobalista i radikalne ljevice da poremete rad skupa.