EU neće financirati gradove koji su usvojili „anti-LGBT zone“

Još nije službeno poznato o kojim se gradovima radi, odnosno koji će gradovi ubuduće ostati bez poticaja Europske unije za financiranje svojih partnerskih programa s drugim europskim gradovima. Sudeći po pisanju medija radi se, između ostaloga, i o gradu Tuchówu u okrugu Mala Poljska. Gradonačelnica tog gradića Magdalena Marszałek je u međuvremenu potvrdila: „Nemamo još službeni dopis i nismo vidjeli službenu poziciju Europske komisije, ali već sam informirala članove našeg Gradskog vijeća da nećemo dobiti sredstva EU-a."
I ona se sama protivila usvajanju „Rezolucije protiv LGBT-ideologije", ali na koncu su članovi Vijeća vladajuće poljske stranke PiS pobijedili, oni u Vijeću imaju većinu. I već su uslijedile prve posljedice - francuski Saint Jean de Braye je suspendirao partnerstvo s poljskim gradom.

Reakcije i iz Njemačke

I nizozemski Nieuwegein je raskinuo partnerstvo s Pulawyjem, gradom na istoku Poljske. Ukrajinska Bojarka želi pak i dalje, bez obzira na postojeće okolnosti, nastaviti njegovati partnerske odnose s Tuchówim. Svaka općina može sama slobodno odlučiti o svojim vlastitim pogledima na svijet, kaže za DW gradonačelnik Bojarke, Oleksandr Sarubin: „Nas kod suradnje zanima nešto sasvim drugo: kultura, razmjena iskustava u komunalnom području, usluge za stanovništvo."

A svega toga ubuduće neće više biti u odnosima poljskog grada Nowy Sącz i Schwertea na zapadu Njemačke. Njemački je grad već u svibnju odlučio da 30-godišnja suradnja s Poljacima do daljnjega „miruje".

„Odluka Vašeg Vijeća kosi se s našim europskim predodžbama raznolikosti društva a time i načela razumijevanja naroda", napisao je tada gradonačelnik Schwertea Dimitrios Axourgos svom poljskom kolegi Ludomiru Handzelu. I on je bio također protiv usvajanje „Karte za obiteljska prava", rezolucije koja nije bila tako oštro formulirana kao ona u Tuchówu, ali i u ovom slučaju je Gradsko vijeće nadglasalo gradonačelnika.

Očekivane posljedice?

Za Krzysztofa Śmiszeka iz poljske Lijeve stranke financijski posljedice tih odluka nisu nikakvo iznenađenje. Za njega je odluka Europske komisije „prirodna posljedica homofobno motiviranih mjera u nekim komunama. Ili poštivanje ljudskih prava, vrijednosti i europski novac ili homofobija i nestašica novca - to je na koncu konca civilizacijski izbor", kaže naš sugovornik, koji i sam živi s jednim muškarcem.

Gradsko vijeće Tuchówa će možda ipak revidirati svoju odluku, citira dnevni list Gazeta Wyborcza jednog dogradonačelnika iz tog mjesta. Aktivist Pawela Preneta je objavio „Atlas mržnje" i tako dao svoj doprinos tome da poljske „LGBT slobodne zone" dođu u fokus (pa i međunarodne) javnosti, i to više nego što su to priželjkivali gradski oci. Taj virtualni „atlas" na karti Poljske obilježava sve one regije, gradove i općine u toj zemlji u kojima su usvojene razne deklaracije na ovu temu.

"Odluka iz Bruxellesa može samo obeshrabriti i druge općine da ne donose takve odluke, a to bi onda bilo pozitivno", kaže on. „Ali mi ne možemo reći kako će reagirati oni koji su te rezolucije već usvojili. Bojimo se da će tamo porasti anti-EU raspoloženje."

Anti-LGBT retoriku ne zastupaju samo političari na nižim razinama, već i najviši predstavnici države. Poljski predsjednik Andrzej Duda, kojeg podržava vladajući PiS, u samoj završnici nedavne predizborne kampanje žestoko se obrušio na LGBT nazvavši ga „neoboljševizmom". „Pokušavaju nas uvjeriti da su LGBT ljudi, ali to je ideologija." I baš kao u vrijeme socijalizma tu de idologiju pokušava utuviti u glave odraslih i djece, dodao je Duda.
Konzervativni aktivisti

Pogotovo u onim regijama u kojima je Duda ostvario najbolje rezultate, dosta je komuna usvojila anti-LGBT rezolucije. Iza umjerenije varijante, takozvane „Karte obiteljskih prava", u kojoj se brak definira isključivo kao veza muškarca i žene, stoji konzervativno udruženje pravnika „Ordo Iuris". U razgovoru za DW odvjetnik Nikodem Bernaciak objašnjava da se radi o „sadržajnom odgovoru na rastući ideološki rat". Sam taj dokument, kaže on, ne sadrži nikakvu ideologiju, a u njemu se nigdje ne spominje „LGBT". Cilj dokumenta je zaštita braka i poticanje politike koja promovira obitelji. Bernaciak dodaje da je zgrožen odlukom Europske komisije i najavio je da će njegova organizacija već tijekom ovog tjedna od Komisije zatražiti uvid u to o kojim se komunama radi, odnosno da će zatražiti da joj se dostavi detaljno obrazloženje za odbijanje stavljanja novca na raspolaganje tim općinama. Usvajanje deklaracija samo po sebi ne opravdava sumnju da se doista radi o diskriminiranju, argumentira ovaj pravnik.

I poljski ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro govori o „protupravnom" potezu Europske komisije. Šef stranke Solidarna Poljska (nastala odvajanjem od PiS-a) je od premijera Morawieckog zatražio „da intervenira kod Europske komisije". Po njegovom mišljenju Bruxelles „vrši pritisak" na građane koji imaju pravo na vlastito mišljenje. Ziobro spominje „zadrte" povjerenike Komisije, koji su „ideološki zadojeni" i pritom se poziva na EU-ugovore. „Europska komisija i sve institucije EU-a su dužne poštivati nacioalni identitet svake zemlje članice."

U stvarnosti se u ovom slučaju ne radi o velikom novcu iz fondova Europske unije, ali ipak je ovaj potez Bruxellesa simboličan, može ga se shvatiti kao signal za budućnost. Po prvi put se uspostavlja izravna uzročno-posljedična veza između poštivanja temeljnih vrijednosti (i to ne samo retorički) i direktnih financijskih posljedica.

„Zemlje članice moraju poštivati vrijednosti EU-a i temeljna prava", napisala je povjerenica EU-a za ravnopravnost Helena Dalli. „Zato je odbačeno šest zahtjeva za financiranjem partnerstva među gradovima u koje su bili uključeni poljski gradovi koji su usvojili rezolucije o anti-LGBT zonama, odnosno obiteljskim pravima."