Dogodilo se na današnji dan - 24. travnja

Nakon desetogodišnjeg rata i opsade naizgled neosvojivog grada Grci su, prema legendi, 1184. godine pr.n.e. uz pomoć lukavstva ušli u Troju. U vrijeme Trojanskog rata živjela je najljepša žena na svijetu, Helena. Ona je bila žena spartanskog kralja Menelaja koji je bio brat Agamemnona, tzv. kralja nad kraljevima. On je dugo vremena ratovao protiv Troje i silno ju je želio uništiti. Kada je trojanski princ Paris oteo Helenu, Menelaj se za pomoć obratio svom bratu koji je skupio golemi vojsku i krenuo u pohod na Troju. Naime, Agamemnonu je otmica Helene bila odlična prilika da s razlogom napadne Troju. Grčka vojska je Troju opsjedala punih 10 godina da bi se na kraju poslužili jednom od najpoznatijih varki u povijesti. Napravili su drvenog konja u kojegm su bili skriveni vojnici, dok se ostatak vojske pravio da odlazi. Naivni Trojanci su unatoč opomenama svećenika konja uveli u Troju misleći da su ga Grci napravili kao žrtvu Posejdonu da im blagoslovi putovanje. Tijekom noći grčki su vojnici otvorili vrata, a unutra je nahrupila cijela vojska, u potpunosti uništila grad i pobila većinu njegovih žitelja.

Skupina Irsko republikansko bratstvo je uz pomoć irskih dobrovoljaca 1916. godine u Dublinu započelo pobunu protiv britanske vlasti koja se smatra prvom socijalističkom revolucijom u Europi. Tzv. Uskršnji ustanak isplanirala je republikanska stranka Sinn Fein i to nakon što je britanska vlada zbog početka I. svjetskog rata odgodila provođenje Trećeg akta o parlamentarnoj autonomiji te je 26 okruga ostalo pod direktnom britanskom upravom. Irsko republikansko bratstvo, Irski dobrovoljci i Irska građanska armija, dan nakon Uskrsa napali su i zauzeli dio ključnih zgrada u Dublinu i u centru grada proglasili nezavisnost Irske republike. Pobunjenici su, iako u početku uspješni, na kraju zbog loše organizacije i nemogućnosti međusobne komunikacije, te zbog nadmoći britanske vojske pobijeđeni. Nakon ustanka uhićeno je 3.430 ljudi, od kojih je 1.480 i zatvoreno, a petnaest vođa pobune je strijeljano.

Kod sela Villers-Bretonneux na sjeveru Francuske 1918. godine odvila se prva međutenkovska bitka u povijesti. Tri britanska tenka Mark IV odmjerili su snage s tri njemačka tenka A7V. Oba tenka su, iako vrlo različitog dizajna, imala približno jednake mogućnosti, brzine na terenu nisu im prelazile 6-7 km/h, koristili su se poglavito strojnicama kojima su upravljali vojnici u unutrašnjosti i bili su relativno neotporni na kalibre veće od pješačkog naoružanja. Nijemci su tijekom bitke uspjeli zauzeti selo, no držali su ga samo tijekom te noći, a već drugi dan morali su se povući pred napadom australskih trupa koje su uspjele osloboditi selo u kojemu je palim osloboditeljima nakon rata podignut spomenik kraj kojega se svake godine obilježava godišnjica bitke.

Svemirski teleskop Hubble (HST), projekt nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije, lansiran je u orbitu u misiji STS 31 Space Shuttlea Discovery 1990. Slanje teleskopa u orbitu bilo je zamišljeno puno prije lansiranja Hubblea čija je gradnja započeta 1977. Telekop je završen 1985., a lansiran je nakon odgode zbog katastrofe Challengera 1986. Hubble je postavljen u kružnu orbitu oko Zemlje na visini od 559 km. Srce teleskopa čini zrcalo promjera 2,4 metra. Težak je oko 11 tona, a veličine kao omanji autobus. Energiju dobiva iz solarnih ploča, a dio energije se sprema u 6 nikal-vodikovih baterija koje mu daju energiju dok je u Zemljinoj sjeni. Hubble je do sada na Zemlju poslao snimke svemira neprocjenjive vrijednosti za astronomiju, ali već dugo godina zbog zastarjele tehnologije čeka 'otpis'. Kada do toga dođe, ovog tehnološkog pionira orbite naslijedit će Advanced Technology Large-Aperture Space Telescope (ATLAST) čiji bi promjer trebao biti 8-16 metara, a na Zemlju bi mogao slati slike višestruko bolje rezolucije od svog prethodnika.

Engleski trgovac i statističar John Graunt, koji je iskoristio statističke metode za obradu podataka o mortalitetu među stanovnicima pojedinih londonskih zajednica čime su udareni temelji razvoja moderne demografije, a bio je i jedan od prvih epidemiologa, rođen je u Londonu 1620. godine.

Francuski vojnik i političar Henri Philippe Pétain, poznatiji kao maršal Pétain, general i predsjednik Višijske Francuske od 1940. do 1944., zbog vojnih dostignuća u I. svjetskom ratu u Francuskoj je smatran herojem, no zbog svojih akcija u II. svjetskom ratu herojstvo se pretvorilo u suđenje za izdaju i smrtnu kaznu, koja je zbog maršalove starosti od strane predsjednika De Gaullea preoblikovana u doživotni zatvor, rođen je 1856. godine u Cauchy-à-la-Touru.

Američka glumica i spisateljica Shirley MacLaine, pravim imenom Shirley MacLean Beaty, pet puta nominirana, a jednom i dobitnica Oscara te dobitnica čak sedam Zlatnih globusa, rođena je u Richmondu u Virginiji 1934. godine.

Hrvatski košarkaš Dino Rađa, osvajač dvije zlatne olimpijske medalje, svjetski prvak, višestruki klupski prvak Europe te uspješan NBA igrač, rođen je u Splitu 1967.

Američka glumica Melinda Clarke, najpoznatija po nastupu u serijama Days of our Lives, Reaper "Ashes to Ashes" te CSI: Crime Scene Investigation, rođena je 1969. godine u Dana Pintu u Kaliforniji.

Bivši slovenski alpski skijaš Jure Košir, svjetski prvak u super-veleslalomu 1991. i osvajač brončane olimpijske medalje u Lillehammeru 1994., rođen je u Mojstrani 1972. godine.