Dogodilo se na današnji dan - 2. travnja

Sultan Mehmed II. 1453. godine započeo je opsadu Carigrada. S oko 100.000 turskih vojnika i plaćenika Mehmed je nakon pustošenja okolice opkolio drevni grad s kopna, a nakon poraza bizantske mornarice i s mora. Caru Konstantinu XI. ponudio je emirat ukoliko se preda što je ovaj odbio poručivši da će se boriti do smrti koja je uz obranu od oko 5.000 konjanika i 15.000 vojnika i zastarjele bojne sprave bila samo stvar vremena. Nakon probijanja legendarnih zidina Turci su navalili u grad, a Konstantin je sa 120 konjanika i 200 pješaka u zadnjem jurišu na neprijatelja junački poginuo pred Zlatnim vratima grada 29. svibnja 1453. nakon čega je uslijedio stravičan trodnevni masakr preostalih branitelja i stanovnika. Pad Carigrada i Bizantskog carstva označio je prekretnicu u povijesti te se često smatra krajem srednjeg vijeka koji je zbog egzila brojnih učenih ljudi iz Bizanta u zapadnu Europu kasnije potaknuo razvoj humanizma i renesanse.

Američki predsjednik Woodrow Wilson 1917. godine od Kongresa je zatražio da objavi rat Njemačkoj. Za taj drastični zaokret u stavu trebalo mu je pune dvije godine oklijevanja od kada su 1915. njemačke podmornice potopile prvi američki brod nakon čega je izjavio kako je "Amerika previše ponosna da uđe u taj sukob". No, predsjednik koji je upravo zbog 'izolacije' od rata osvojio još jedan mandat morao je popustiti nakon što su mu Britanci javili kako su presreli njemački poziv Meksiku da uđe u rat i okupira Teksas, New Mexico i Arizonu. Nakon potapanja još šest borodova i objavljivanja telegrama s njemačko-meksičkim namjerama javnost je bila 'nahuškana' na rat koji je Kongres objavio već 6. travnja.

Haile Selassie, rođen pod imenom Tafari Mankonnen, 1930. godine proglašen je carem Etiopije. Posljednji etiopski car, koji je uzeo titulu "Kralja svih kraljeva" kao 225. potomak kralja Salomona, unatoč neslavnom kraju jedna je od ključnih ličnosti kako etiopske tako i afričke povijesti. Osudom uporabe kemijskog oružja pred sam početak 2. svjetskog rata, promicanjem multilateralizma i kolektivne sigurnosti u globalnoj, te agrarna reforma, uspostava parlamenta i emancipacija robova koje je proveo u Etiopiji imali su velik utjecaj na potomke afričkih robova na Karibima, a pogotovo Jamajci gdje je 1930-ih osnovana religija Rastafarijanizam. Sljedbenici Hailea Selassiea smatraju inkarnacijom boga odnosno mesijom koji će sve afričke narode povesti u zlatno doba mira, pravednosti i blagostanja čemu je zasigurno doprinjela rečenica koja i danas ima više nego 'mesijansko' značenje: "Moramo postati članovi nove rase, koja će nadići sitničave predrasude, dugujući našu krajnju odanost ne nacijama, već našim bližnjima unutar ljudske zajednice."

Legendarni glumac Charlie Chaplin 1972. godine vratio se u SAD prvi puta nakon odlaska tijekom '50-ih. Tada je tijekom tzv. Red Scare-a označen kao komunist te je zbog opće paranoje, izolacionizma i prijetnji otišao. Chaplin je uvijek naginjao lijevoj opciji, žestoko je osuđivao nacizam i nacionalizam, tijekom 2. svjetskog rata zalagao se za savezničku pomoć Sovjetskom savezu, a u nekim svojim djelima poput filma Monsieur Verdoux kritizirao je kapitalizam što mu je na leđa 'natovarilo' FBI čiji agenti su ga pod sumnjom špijunaže aktivno pratili. Po odlasku je u Europi snimio film A King in New York u kojem je na sebi svojstven satirički način opisao opću paranoju i 'strah od komunizma' koji ga je primorao da napusti SAD.

Argentinski marinci 1982. godine iskrcali su se na Falklande i nakon kraćeg otpora savladali malobrojni britanski garnizon, a istoga dana argentiske snage zaposjele su Južnu Georgiju i Južne Sandwich otoke. Uspješna invazija burno je proslavljena u Argentini, a okupacijske vlasti su promijenile ime falklandskog glavnog grada Port Stanley u "Puerto Argentino", uvele španjolski kao službeni jezik i tjerale stanovnike da voze desnom stranom ulice.

Ujedinjeni narodi 2008. godine proglasili su 2. travnja Svjetskim danom autizma.

Franački i lombardski kralj Karlo Veliki, od 800. godine i rimski car, jedan od najpoznatijih vladara srednjevjekovne Europe, rođen je 747. (iako je moguće i 748.) godine u Herstalu, mjestu pored grada Liègea u današnjoj Belgiji. Talijanski avanturist, svećenik, glazbenik, vojnik, špijun, diplomat, mason i pisac Giacomo Casanova, punog imena Giovanni Giacomo Chevalier De Seingalt Casanova, centar gotovo svih skandala vezanih uz žene tijekom 18. st., 'najveći ljubavnik i ženskar svih vremena' koji je o svojem zavođenju jednom napisao "Otklonio sam mogućnost neuspjeha u kategoriju nemogućega", rođen je u Veneciji 1725. godine. Francuski pisac Émile Zola, osnivač i predstavnik naturalističkog književnog pravca čiji je moto bio "Neću sve što nije život, temperament, stvarnost!" u kojem je više-manje sažeta bit naturalizma, rođen je 1840. godine u Parizu. Američki mehaničar, željezničar i radnik u automobilskoj industriji Walter Percy Chrysler, osnivač korporacije Chrysler, jedne od najvećih svjetskih automobilskih industrija koja je u zadnjoj godini spala na 'niske grane' te prima i očekuje još milijarde dolara državne pomoći, rođen je u Wamegou u Kanzasu 1875. godine. Hrvatski povjesničar i arheolog Grga Novak, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 20 godina predsjednik JAZU-a, istraživač antike u Dalmaciji a posebice grčke kolonizacije jadranskih otoka i obale, rođen je u Hvaru 1888. godine. Njemački kipar i slikar Max Ernst, jedan od glavnih osnivača umjetničkih pokreta dadizma i nadrealizma, rođen je 1891. godine u Brühlu kraj Kölna. Mađarski nogometaš Ferenc Puskás, smatran najboljim nogometašem i najučinkovitijim napadačem ikada, s 511 golova u 533 odigrane utakmice, član čuvene "Mađarske konjice", rođen je u Kispestu 1927. godine. Američki glumac Christopher Peter Meloni, najpoznatiji po ulozi detektiva Elliota Stablera u kriminalističkoj seriji Law & Order: Special Victims Unit te zatvorenika Chrisa Kellera u seriji Oz, rođen je 1961. godine u Washingtonu.