Danas obilježen Dan Hrvatskih voda

Ta su ulaganja predviđena kroz dva investicijska ciklusa - od 2009. do 2023. i od 2023. do 2038. Pritom se najveća ulaganja, 20 milijardi kuna, predviđaju za projekte odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, za javnu vodoopskrbu 13 milijardi kuna, za zaštitu od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja 10,8 milijardi kuna, a po 4,5 milijardi kuna predviđena su ulaganja za navodnjavanje i za višenamjenski kanal Dunav-Sava, rekao je ministar Pankretić.

Također je podsjetio i kako su ugovorena dva zajma sa Svjetskom bankom za projekt Jadranski i projekt Unutarnje vode, a priprema se i niz projekata koji će se financirati iz europskih fondova (ISPA i IPA te budući strukturni fondovi).

Prva faza Jadranskog projekta zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području završit će do kraja ove godne i vrijedna je 80 milijuna eura, a ugovorena je i druga faza vrijedna 120 milijuna eura koja će se realizirati u 30-tak lokalnih jedinica.

Ukupna vrijednost projekta Unutarnje vode je 105,3 milijuna eura, a namijenjen je unapređenju sustava vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda te obrane od poplava u kopnenom dijelu Hrvatske.

Pankretić je istaknuo kako je od 2004. do danas Vlada odobrila 22 razvojna programa javne vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području 15 županija, ukupne vrijednosti 2,8 milijardi kuna.

Govoreći o najvažnijim ciljevima Strategije gospodarenja vodama, Pankretić je istaknuo decentralizaciju upravljanja vodama s jasnim nadležnostima u nacionalnom, regionalnom i lokalnom sektoru te isključenje mogućnosti privatizacije prava na vodni resurs.

Generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić je istaknuo kako se na vodu ne smije gledati kao na naftu, jer za naftu ima alternative, za vodu ne. "Voda je resurs budućnosti", naglasio je.

Istaknuo je kako je strateški cilj razvoja javne vodoopskrbe povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 80 na 85 do 90 posto te povećati razinu priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje sa sadašnjih 43 na 60 posto.

Na novinarski upit o radu javnih poduzeća, posebice s obzirom na niz medijskih napisa o aferama u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), Pankretić je istaknuo kako javna poduzeća treba budno pratiti.

Svi mi koji smo, ili smo bili članovi nadzornih odbora javnih poduzeća moramo se potruditi i moramo snositi odgovornost za pojedine učinke u tom dijelu. No, uprave su te koje kompletno trebaju voditi računa o svakom poduzeću.

Ako Uprave dobro ne rade odgovorni su članovi nadzornih odbora i tu za mene nema nikakvih iznimaka, kazao je Pankretić.

Izvor: Hina