Chang'e krenuto kući s kamenjem s Mjeseca

Modul koji se u utorak spustio na Mjesec, napustio ga je u četvrtak u 23.10 sati po pekinškom vremenu (16.10 sati po srednjoeuropskom), pokazuju snimke kineske javne televizije CCTV-a.

Inženjeri misije koji su netremice gledali u goleme zaslone dugo su pljeskali.

Modul s uzorcima pokrenuo je motor uzgonske sile 3000 tona i ušao u orbitu nakon šest minuta leta, objavila je državna svemirska agencija, a prenosi France Presse.

Kamenje je prvo stavljeno u podizni modul. Zatim će se presuti u "kapsulu za povratak" kojom će se dopremiti na plavi planet.

Ako se sonda vrati na Zemlju bez teškoća, Kina će biti treća zemlja koja je prikupila uzorke, nakon Sjedinjenih Država i bivšeg SSSR-a.

Istaknuvši da je misija tehnički iznimno zahtjevna, kineska javna televizija CCTV opisala je Chang'e 5 kao jednu od "najzamršenijih i najosjetljivijih" operacija u okviru državnog svemirskog programa.

Zadaća ove svemirske misije bila je probušiti tlo do dubine 2 metra, na području koje se dosad nije istraživalo - Oceanu oluja (Oceanus Procellarum na latinskom), koje je velika zaravan od lave.

Misija je nova etapa u kineskom svemirskom programu koji je početkom 2019. ostvario golem uspjeh spustivši istraživački lunarni modul na skrivenu stranu Mjeseca, što je bio prvi takav podvig u svijetu.

Ovo nije prvi put da azijski orijaš lansira sondu na Mjesec u okviru programa Chang'e - nazvanom po kineskoj mitskoj božici Mjeseca.

Godine 2013. i 2019. spustio je na Mjesec dva daljinski upravljana manja robota nazvana Zečevi od žada.

Kina ulaže u svoj svemirski program milijarde eura ne bi li sustigla Europu, Rusiju i SAD.

Ljetos je na višemjesečno putovanje lansirala još jednu sondu na Mars, gdje tokom iduće godine planira 'provozati' malog daljinski upravljanog robota.

Usto planira sastaviti veliku svemirsku stanicu do 2022.

Uzorci kamenja trebaju se na Zemlju vratiti do sredine prosinca, na području Unutarnje Mongolije, na sjeveru Kine.

Ova misija, osim što je važna u znanstvenom pogledu, omogućit će Kini da ispita tehnologije važne za uspješan dovršetak projekta slanja ljudi na Mjesec do 2030.