Četiri faze života C. G. Junga
Radi se o tome tko smo kao ljudi i što nas motivira, a faze se ne tiču dobi i postignuća u životu, već se mogu izmjenjivati tijekom života
Carl Gustav Jung, poznati švicarski psiholog i psihijatar začetnik je analitičke psihologije, a jedna od najvažnijih postavki njegovih teorija je teza o četiri faze života koje svaki čovjek mora proći.
Zanimljivo je da se faze zapravo ne tiču postignuća ili životne dobi i da se izmjenjuju tijekom života, jer se u neke uporno vraćamo pokušavajući ih privesti kraju.
Ukratko, četiri faze života po Jungu su sljedeće:
Sportaš - faza sportaša ono je doba života kad najviše razmišljamo o sebi. Postoje i ljudi koji nikad nisu izašli iz ove faze, kao i oni koji se stalno u nju vraćaju, a koja je, od sve četiri Jungove faze, ona najmanje zrela. Njezina je glavna karakteristika opsesija fizičkim izgledom. Ukoliko želite uživo vidjeti ovu fazu, samo pogledajte način na koji tinejdžeri prolaze pokraj ogledala. Faza sportaša može biti narcisoidna i kritična, a može biti i kombinacija tih dviju osobina.
Ratnik - nakon sportaša, život dolazi u fazu ratnika. Tad ljudi preuzimaju odgovornost i dobivaju želju pokoriti svijet, odnosno više su usmjereni ka ciljevima. Odjednom vide što sve žele osvojiti i ostvariti u životu, a taština iz faze sportaša polako nestaje. Karakteristika faze ratnika jest svakodnevna borba i brige koje obilježavaju ranu odraslu dob, poput pronalaska posla, zasnivanja obitelji, kupovine doma. Osim toga, faza ratnika ona je u koju se ljudi najčešće vraćaju, kako bi se ponovno ostvarili.
Faza obračuna - nakon što završi faza ratnika, stižemo u fazu obračuna, u kojoj shvaćamo koliko smo malo učinili, odnosno što smo učinili za druge i jesmo li mogli učiniti više. Čovjek više nije usredotočen na vlastita postignuća, nego na unapređenje tuđih života. Ova je faza često povezana s roditeljstvom, obzirom da je, umjesto na sebe, čovjek usmjeren na to kako svome djetetu osigurati bolji život. Osim roditeljstva, za mnoge je faza obračuna ona u kojoj ostavlja neki trag iza sebe, nešto čime je obilježio svoje postojanje. Vrijeme je to kad se gleda što se ostvarilo, kao i kako se može dalje napredovati, ne samo čovjek sam, nego i svi oko njega.
Duhovna faza - ovo je zadnja faza života, u kojoj čovjek postaje više od fizičkoga i onoga što je postigao, bilo da se radi o novcu, posjedu, prijateljima ili dobrim djelima. Karakteristika duhovne faze jest promatranje sebe i svoga života iz drugačije perspektive, osjećaj izvantjelesnoga, što rezultira viđenjem sebe u pravom svjetlu.
Novi komentar