Božićnicu očekuje manje građana

S obzirom na to da su nam blagdani pred vratima, portal MojPosao je odlučio istražiti nadaju li se naši sugrađani isplati božićnice i u ovoj pandemijskoj godini. U istraživanju je sudjelovalo više od 1.600 ispitanika.

Najviše očekujemo novac, 1938 kuna

Ove godine božićnicu očekuje 59% ispitanika, što je značajno manje u odnosu na prošlu godinu, kada je istu očekivalo 73% građana. Ispitanici koji ne vjeruju da će dobiti 'blagdansku' nagradu, kao razlog njenog izostanka navode politiku tvrtke (60%) i loše poslovne rezultate (31%), 10% ispitanika navode neke druge razloge, najčešće COVID-19.

Među onima koji 'računaju' na božićnicu, velika većina (95%), kao i dosadašnjih godina, očekuje novac i to u prosječnom iznosu od 2.089 kuna, što je za 14% više od iznosa kojeg su u prosjeku dobili prošle godine (1.839 kuna). Bon za kupovinu ove godine očekuje 21% ispitanih, dok se 8% osoba nada poklon paketu.

Božićnicu u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici hrvatskih institucija (82%), a u najmanjoj djelatnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (55%).

Također, božićnoj nagradi se najviše nadaju zaposlenici velikih (66%) i srednjih (61%) tvrtki, a najmanje, baš kao i prošle godine, djelatnici malih tvrtki (49%). 

Prošle godine božićnicu je dobilo 71% ispitanika, što je gotovo jednako kao i godinu ranije, kada je božićnicom bilo nagrađeno 69% ispitanika.

U 2019. godini božićnica je u najvećoj mjeri isplaćena u novcu (87%) i to u prosjeku 1.839 kuna, što je bilo znatno više nego godinu ranije, kada su poslodavci davali božićnicu u prosječnom iznosu od 1.459 kuna. Bon za kupovinu primilo je 22% zaposlenih, a gotovo svaki deseti radnik je od poslodavca dobio poklon paket (8%).

Prošle godine su božićnicu najčešće dobivali zaposlenici velikih kompanija (76%) i državnih institucija (84%).

Lani je četvrtina zaposlenih građana (26%) od tvrtke dobila dar za dijete. Kao i kod božićnice, i poklone za djecu su u najvećoj mjeri dobili ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama, i to prvenstveno u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (34%) te hrvatskim institucijama (36%).