« Hrvatska
objavljeno prije 22 dana i 19 sati
HMMM...

Borba protiv Fake Newsa: David protiv Golijata

Poplava dezinformacija, spinova i laži plasiranih radi širenja mržnje, nepovjerenja ili radi zarade koje zajednički nazivamo „fake news“ nije zaobišla ni naše krajeve. No ima medija koji su se tomu hrabro suprotstavili

Borba proti fake newsa nije lagana
Borba proti fake newsa nije lagana (Arhiva)
Više o

Faktograf

,

Fake News

Faktograf.hr i Raskrikavanje.rs, dva portala koja se u Hrvatskoj i Srbiji bave lažnim vijestima dijele sličnu misiju, razotkriti i pobiti laži i dezinformacije koje se poput požara šire društvenim mrežama, opskurnim ali i mainstream portalima i medijima - što je u najmanju ruku herkulijanski, ako ne i gotovo nemoguć zadatak.

Faktograf je osnovan 2015. godine s ciljem provjeravanja točnosti (fact-checking) izjava političara, da bi se kasnije sve više počeo baviti „lažnim vijestima", kaže nam glavna urednica tog portala Sanja Despot. „Postoje portali i Facebook stranice koje se bave gotovo isključivo širenjem teorija zavjere.

Pokazalo se da su upravo teorije zavjere - od očekivanog datuma smaka svijeta, preko opasnosti koje izazivaju cjepiva pa do teorija zavjere koje se odnose na izbjeglice i migrante - najraširenije teme kojima se bavimo. Osim tih tema, koje su uobičajene i u drugim zemljama, kod nas je vrlo zastupljen i revizionizam, odnosno lažne teorije i falsifikati vezani za razdoblje Drugog svjetskog rata", govori nam Despot.

„Prioritet nam je obraditi lažne vijesti koje se brzo šire društvenim mrežama te one koje mogu predstavljati pravu opasnost za širi krug ljudi, poput, na primjer, dezinformacija koje se odnose na zdravlje, kao što su,recimo, dezinformacije o cijepljenju."

Mediji kao propagandna mašinerija vlasti

Raskrikavanje.rs je, pak, krajem 2017. godine pokrenuo KRIK (Mreža za istraživanje kriminala i korupcije), istraživačka redakcija iz Beograda. Taj se portal osim borbom s lažnim vijestima u tekstovima drugih medija s područja Srbije, bavi i istraživanjem financiranja medija, medijskim vlasništvom, povezanošću vlasnika i urednika domaćih medija s krupnim kapitalom i politikom i slično, kaže za DW novinarka Raskrikavanja, Marija Vučić.

„Raskrikavanje je pokrenuto zbog potrebe da se makar u nekoj mjeri 'stane na rep' lažnim vijestima kojih u Srbiji ima mnogo. Problem sa Srbijom je specifičan u odnosu na zemlje regije, jer u plasiranju lažnih veijsti sudjeluju prije svega mainstream mediji - gotovo sva štampa predvođena prorežimskim tabloidima, ali i manje-više sve televizije. To je jedna ozbiljna propagandna mašinerija. U Srbiji je situacija takva da je najveći broj medija, naročito nacionalnog dosega, manje ili više otvoreno uz vlast. Ako baš i ne izmišljaju lažne vijesti u korist vlasti, a protiv, recimo, opozicije, oni svakako prešućuju teme od značaja za javnost koje bi mogle baciti kritičko svjetlo na vladajuću politiku, što je također neka vrsta laganja. Upravo zato se pojavilo Raskrikavanje, da pokušamo uhvatiti makar one najveće manipulacije i da ih prezentiramo publici", kaže nam Vučić.

Metodologija

„Svakoj tvrdnji koju provjeravamo i za koju utvrdimo da nije točna, na kraju dajemo određenu 'ocjenu' - lažna vijest, dezinformacija, propaganda, cenzura, neutemeljeno, spin, manipuliranje činjenicama, pseudonauka, teorija zavjere, pristranost, greška, satira i humor, skriveno reklamiranje ili klikbejt. Ovako detaljan sistem ocjenjivanja koji se ne svodi samo na 'lažna vijest' pokazao se kao nužan jer nije sve isključivo lažna vijest koja je od početka do kraja lažna. Ipak, često se događa da u nekoj tvrdnji ili vesti ima mješavine istine i laži, što ocjenjujemo kao dezinformaciju. Nekad se iznose točne informacije, ali se stavljaju u pogrešan kontekst i onda navode na pogrešan zaključak. Takve tvrdnje ocjenjujemo upravo kao manipulaciju činjenicama", pojašnjava Vučić.

I Faktograf se vodi vrlo jasnim smjernicama u svom radu. „Za svoje tvrdnje i ocjene točnosti čitateljima dajemo i poveznice na dokumente, istraživanja ili mišljenja stručnjaka koji pokazuju zašto smo došli do nekog zaključka. Kad smo svoj rad proširili i na raskrinkavanje dezinformacija koje kruže medijima i društvenim mrežama, nastavili smo koristiti sličnu metodologiju", kaže glavna urednica Faktografa Sanja Despot.

Divovi koji se bude

U širenju dezinformacija i laži svoju je odgovornost odnedavno počeo shvaćati i Facebook, najpopularnija svjetska društvena mreža, ali i druge tehnološke kompanije, poput Googlea. Hrvatski Faktograf tako je uoči izbora za Europski parlament na proljeće ušao u partnerstvo s Facebookom radi suzbijanja lažnih vijesti na toj mreži.

Kako prepoznati manipulacije na društvenim mrežama?

„Facebook je taj program započeo prije nekoliko godina - najprije u suradnji s američkim medijima koji su se bavili fact-checkingom,  da bi ga postupno proširio globalno i danas obuhvaća medije iz četrdesetak zemalja. Glavni je preduvjet uključenost organizacija koje se bave fact-checkingom i razotkrivanjem lažnih informacija u Međunarodnu mrežu za provjeru činjenica (IFCN), odnosno one moraju biti potpisnice njihovog Kodeksa djelovanja koji ima niz pravila - od transparentnosti metodologije do transparentnosti financiranja. Faktograf je član IFCN-a od 2017. godine", objašnjava Sanja Despot.

„Facebook nas je pozvao u partnerstvo na suzbijanju lažnih vijesti uoči izbora za Europski parlament. Zbog prethodnog iskustva s Cambridge Analyticom, odnosno referendumom oko Brexita, vladao j naime veliki strah da bi i rezultate europskih izbora mogle „skrojiti" dezinformacije", dodaje glavna urednica Faktografa.

„Facebook je kroz suradnju s fact-checkerima odustao od tumačenja da su oni samo platforma koju korisnici pune sadržajem, a oni za to ne snose nikakvu odgovornost. Počeli su ulagati veći trud u suzbijanje lažnih vijesti na Facebooku, a sličan program šire i na Instagram, za sada eksperimentalno samo u Americi. Vjerojatno će u skoroj budućnosti i Google morati poduzeti nešto s YouTubeom.  Hoće li se i u kojoj mjeri duh uspjeti vratiti u bocu, tek ćemo vidjeti", zaključuje Despot.

Prijetnje i problemi

Iako Faktograf sada prima i financijsku podršku od Facebooka za svoj rad, od pokretanja dijeli sudbinu ostalih medija, a naročito onih iz neprofitnog sektora, u kojoj je glavna odlika nesigurnost, odnosno nemogućnost dugoročnog planiranja. Sanja Despot objašnjava da se financiraju uglavnom preko inozemnih donacija. Tako je i s Raskrikavanjem, koje se kao i KRIK i većina nezavisnih medija u Srbiji financira iz inozemnih fondova i iz donacija.

„Apliciramo projektima kod zapadnih organizacija koje pružaju financijsku podršku nezavisnom novinarstvu. Nažalost ima onih koji nas zbog toga nazivaju 'stranim plaćenicima', čime žele diskreditirati naš rad, ali nama nitko ne određuje čime ćemo se baviti ni kako", objašnjava Marija Vučić. Ipak, ono po čemu je KRIK praktično pionir u Srbiji među medijima je crowdfunding. „Sve je više čitalaca koji žele financijski  pomoći medije kojima vjeruju, tako da dio naših prihoda dolazi i sa te strane", kaže.

Osim što se suočavaju s financijskom nesigurnošću, mediji specijalizirani za suzbijanje lažnih vijesti često i na meti onih koji takve vijesti šire.

„Primamo niz prijetnji, ali u tome nismo osamljen slučaj - to se danas događa novinarima praktički svih medija u Hrvatskoj. Također nas 'razvaljuju' razni opskurni portali, često iznoseći niz izmišljotina i uvreda na naš račun, a potaknuti time što su od Facebooka obaviješteni da smo neku od njihovih vijesti označili kao 'netočnu' ili manipulirajuću. Proglašavaju nas cenzorima, iako mi u osnovi nudimo samo alternativni članak na neku netočnu informaciju koju su oni objavili, a koja se počela širiti društvenim mrežama", kaže Despot.

Na uvrede je navikla i novinarka Raskrikavanja Marija Vučić. „Ima nekih tema koje su naročito kontroverzne i možete očekivati da će mnogi biti nezadovoljni kada čuju podatke drugačije od onoga u što vjeruju. Tako da uvreda i malicioznih komentara na račun redakcije i novinara ima kada provjerimo neke tvrdnje koje se tiču Kosova, Albanaca, NATO-a, itd. Ne vole nas, naravno, ni urednici ni novinari onih medija kojima se bavimo, ne vole pričati s nama, ili se ne javljaju na telefon i mailove, ili otvoreno odbijaju razgovor. Ima i onih koji znaju biti vrlo neugodni. Ipak, ne radimo ovaj posao da bi nas itko volio, nego da kažemo ljudima što je istina a što laž."

Piše: Dalibor Dobrić/DW
29.09.2019. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh