« Ekosfera
objavljeno prije 14 dana i 12 sati
IZUM

Biološki razgradiva plastika od korijena manioka

Plastični otpad sve više zagađuje rijeke i mora i puni deponije. U Jakarti dva muškarca nude alternativu: biološki razgradivu plastiku

Korijen manioke koristi se u razne svrhe
Korijen manioke koristi se u razne svrhe (Arhiva)
Više o

biorazgradiva plastika

,

manioka

Nepodnošljiv smrad se širi. Podnevno sunce grije otvoreno odlagalište smeća u blizini indonezijskoga grada Tangeranga, nedaleko od glavnoga grada Jakarte. Divovski žohari jure po odlagalištu velikom oko 35 hektara, svake minute dolazi novi kamion s tonama novog smeća. Bageri uzgrću smeće sve više i više. Nekoliko stotina skupljača smeća rade ne obazirući se na veliku vrućinu. Oni traže upotrebljive plastične vrećice ili neke druge plastične stvari.

Sugianto Tandio vrti glavom zbog stravične količine plastičnog otpada. "Svakoga dana se ovamo doveze oko 1.500 tona čvrstog otpada, a 15 do 20 posto toga je plastika", kaže ovaj inženjer. A plastika se raspadne tek nakon 500 do 1.000 godina, procjenjuju stručnjaci. Plastični otpad tako ostaje kao problem generacijama koje dolaze.

Plastika u ribama

"Već danas je trećina riba u morima zagađena mikroplastikom. Zamislite si to: svaki put kad hoćete jesti plodove mora to je kao da su pred vama tri ribe, a Vi morate odlučiti koju ćete pojesti, a koju biste radije trebali izbjegavati." To je problem koji ne bismo smjeli ostaviti svojoj djeci, kaže Tommy Tjiptadjaja koji skupa s Tandiom razvija alternativu uobičajenoj plastici. "To stvarno ovisi o nama. Naša generacija mora djelovati", kaže ekonomist koji je studirao u Chicagu i koji je skupa s inženjerom Tandiom osnovao poduzeće Greenhope.

Jedan od njihovih proizvoda zove se "ecoplas". Izgleda kao plastika, a može se biološki razgraditi. "To je biološki razgradiv polimer koji proizvodimo od tapioce", objašnjava Tandio. Tapioca se dobiva iz korijena biljke maniok (Manihot esculenta), poznate i pod imenima cassava ili yuca. Tandio je godinama radio na razvijanju te tvari i patentirao ju. S ponosom on pokazuje plastične vrećice, plastični pribor za jelo pa i jednu vrećicu napravljenu specijalno za SAD u koju vlasnici pasa mogu pokupiti izmet svojih ljubimaca. Sve je to biološki razgradivo.

Ova dva poduzetnika su 2013. u Ženevi od Zaklade Schwab dobili nagradu "Social Entrepreneur Award", što ih je učinilo poznatima i na međunarodnoj razini. Tapioka se pravi od osušenog korijena manioka. Ta je biljka raširena osobito na tropskim područjima. Najveći uzgajivači te biljke su Nigerija, Tajland, Brazil, Indonezija i Gana. Korištenje kao zamjena za plastiku moglo bi i brojnim malim poljoprivrednicima koji uzgajaju maniok biti dodatni izvor prihoda, uvjeren je Tandio.

Zabrana plastičnih vrećica

Otkako se u sve više zemalja zabranjuje korištenje plastičnih vrećica ili se trgovce obvezuje da ih naplaćuju, veliko je zanimanje za moguću alternativu. Tjiptadjaja i Tandio obilaze kongrese i konferencije diljem svijeta. Jedan je upravo bio na konferenciji Naš ocean na Baliju, drugi je razgovarao s malezijskom vladom. Zanimanje je pokazala i Kenija, kao i neke latinsko-američke države.

Indonezija namjerava najkasnije 2020. zabraniti plastične vrećice proizvedene od nafte. Već danas se u brojnim indonezijskim trgovinama može naći alternativne vrećice tvrtke Greenhope. Na njima stoji natpis "Ecoplas - Cassava-based degradable plastic" s obzirom da se izvana teško mogu razlikovati od uobičajenih plastičnih vrećica. Greenhope već danas ima 50 zaposlenih, a sve ukazuje na rast potražnje.

Ali, proizvodnja je još uvijek razmjerno skupa. Biološki razgradiva vrećica u proizvodnji je gotovo dvostruko skuplja od uobičajene. Potrošači zato dobro razmišljaju hoće li kupiti skuplju, biološki razgradivu vrećicu. 

Jeftinije alternative

Tjiptadjaja i Tandio rade na smanjenju troškova i šire svoj mali istraživački odjel. Jedno od njihovih rješenja je dodatak nazvan OXIUM. Ako se njega doda običnoj plastici ona se razgradi već za dvije godine. Ta je plastika, istina, još uvijek proizvedena od nafte, ali tako proizvedena plastika bi bila samo dva do pet posto skuplja. Nije idealno rješenje, ali je u svakom slučaju napredak osobito za siromašnije zemlje, kažu ovi poduzetnici. Oni takvu vrstu plastike prodaju već u Južnoafričkoj Republici, Maleziji i drugim zemljama.

Stabilnosti zaštita

I za otvoreno odlagalište u Tangerangu tvrtka Greenhope ima rješenje. Odlagalište bi se moglo prekriti ceradama od plastike u koju je dodan Oxium, što bi znatno smanjilo širenje neugodnog mirisa. To bi ujedno stabiliziralo brdo otpada, jer ono se uvijek iznova odronjava. Ali, Greenhope je poduzeću TPA, koje se brine o odlagalištu smeća, dosad prodao samo dvije cerade.

Tandio vrti glavom dok gleda na nestabilno, veliko brdo otpada. Zapravo bi novo smeće svakoga dana moralo biti prekriveno novim ceradama, kaže on. Ali, to je tvrtci TPA preskupo.

Piše: Manuela Kasper-Claridge/DW
04.11.2018. 12:43:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh