Biografski filmovi o Sylviji Plath i Lee Miller

Ususret Danu žena, 8. ožujka, Restart Label donosi biografske dokumentarce posvećene pionirskim umjetnicama i aktivistkinjama - slavnoj američkoj književnici Sylviji Plath te Man Rayjevoj muzi i neustrašivoj fotografkinji Lee Miller.

Nakon vikend-prikazivanja u sklopu programa Ususret Osmom martu u zagrebačkom Dokukinu KIC zakazanih za 4. i 5. ožujka, filmovi SYLVIA PLATH: POD STAKLENIM ZVONOM i UHVATITI LEE MILLER o heroinama kojima je zajednički bio poriv ka kršenju tabua i prkošenju tuđim očekivanjima, kreću u distribuciju po nezavisnim kinima diljem zemlje.

SYLVIA PLATH: POD STAKLENIM ZVONOM

„Pišem samo zato što je glas u meni, glas koji se ne da utišati." Tim je riječima Sylvia Plath opisala sebe i svoju potrebu za pisanjem kada joj je bilo tek 15 godina. Tek 15 godina kasnije, 1963., isti taj glas doživjet će svoj tragični kraj, kada si mlada spisateljica oduzme život, malo nakon objave poluautobiografskog romana Stakleno zvono.

Film Terese Griffiths polazi od „neobičnog sparnog ljeta" 1953. godine i prvi razotkriva priču u pozadini antologijskog romana koji je srušio mitove o ženama, raskrinkao rodnu politiku 1950-ih, seksualni identitet i mentalno zdravlje u vrijeme kada su se žene borile da nađu svoj glas. Naracija Maggie Gyllenhaal vodi nas kroz rekonstrukcije koje se nižu, neobjavljena pisma i fotografije, te razgovor s kćeri Sylvije Plath, Friedom Hughes u dirljivom portretu nadarene umjetnice. 

Nakon projekcije u petak 4. ožujka u Dokukinu KIC slijedi razgovor u kojem će sudjelovati sveučilišna profesorica, književna i kulturna teoretičarka Maša Grdešić i jedna od urednica portala Muf i Krilo Lana Pukanić.

UHVATITI LEE MILLER

Vougeov model, Man Rayjeva muza, neustrašiva ratna fotografkinja - Lee Miller je vodila brojne živote. BBC-ov dokumentarac Uhvatiti Lee Miller istražuje fascinantan život i fotografije pionirske umjetnice koja je kršila tabue i prkosila tuđim očekivanjima. Miller je počela karijeru kao manekenka, pojavivši se na naslovnici američkog Voguea. No, "jedna od najfotografiranijih djevojki na Manhattanu" ubrzo je zaključila da bi "radije fotkala, nego sama bila fotka" i odlučila uzeti fotoaparat u svoje ruke. Stvarala je portrete i kompozicije u duhu nadrealizma te je zajedno s Man Rayjem izumila fotografsku tehniku solarizacije. Bila je jedina ratna reporterka u Europi za vrijeme Drugoga svjetskog rata - snimala je njemačko bombardiranje Londona, iskrcavanje u Normandiji, među prvima je donijela uznemirujuće slike razorene Europe i koncentracijskih logora Buchenwald i Dachau. Millerina fotografija u kadi Hitlerova stana, koju je 1945. snimio suradnik David Scherman, jedna je od ikoničkih slika toga doba.