Ako se 2008. ponovi, teško ćemo se obraniti od sloma

"Ako bi se ponovila situacija slična onoj u jesen 2008., naše mogućnosti obrane od takve situacije sada su daleko manje nego prije godinu dana", upozorio je Rohatinski na današnjem otvaranju 19. međunarodne konferencije Zagrebačke burze koja je u Splitu okupila predstavnike financijske industrije.

Rohatinski se osvrnuo i na mnoge kritike politike središnje banke po kojima je sada pravi trenutak da se ekspanzivnom monetarnom politikom da impuls koji će u kratkom roku omogućiti povratak tamo gdje smo bili prije krize. "Ali, takav način razmišljanja ne može značiti ništa drugo nego reproduciranje modela koji je doveo do krize", upozorio je guverener.

Pri tomu se suprostavio rješavanju krize daljnjim zaduživanjem u inozemstvu ili tiskanjem novca. "Pokuša li netko na taj način razmišljati on može samo ponoviti ono što se dogodilo 2008.", rekao je Rohatinski.

Središnja banka nastavi će voditi racionalnu politiku koja se temelji na sagledavanju stvarnog stanja i zdravom razumu u prosudbi treba li nešto učiniti ili ne, naglasio je guverner procjenjujući da bi u idućoj godini krediti poduzećima i građanima mogli rast pet posto, a nada se i tolikom rastu novčane mase.

U ovoj godini plasmani banaka realno će porasti oko dva posto, a ukupni krediti, domaći i inozemni, za šest post, ističe guverner upozoravajući na nepovoljnu strukturu - rast kredita državi za oko 23 posto, a ostalim sektorima za četiri posto. "Nažalost, došlo je do efekta istiskivanja ostalih sektora na tržištu kredita", kazao je.

Upozorio je na nastavak tendencije rasta inozemnog duga navodeći da će Hrvatska krajem 2009. imati vanjski dug oko 42 milijarde eura. A za financiranje deficita i za refinanciranje dospjelih inozemnih dugova u 2010. godini morat ćemo se zadužiti za oko 12 milijardi eura bruto, istaknuo je Rohatinski. Napomenuo je kako će trebati "dobro uvjeriti strane investitore" da se ne ugrožavaju njihovi plasmani u Hrvatskoj.

U HNB-u ocjenjuju i da će, uz predviđeni deficit državnog proračuna i izvanproračunskih fondova, ukupan deficit države biti iznad 12 milijardi kuna, a država će se zbog strukture dospijeća otplata i financiranje deficita trebati zadužiti za novih 40 milijardi kuna.

"Dobra je ideja da se veći dio toga pribavi na inozemnom tržištu. Ako se u tome i uspije, neće se time otvoriti prostor da se preraspodjelom kreditnog portfelja poveća kreditiranje poduzeća. Dakle, ne može se očekivati brzi uzlet domaće potražnje", smatra guverener. (hina/metro-portal)