AI samit u Parizu

Mnogi ugledni sudionici najavili su dolazak na "AI Action Summit" 10. i 11. veljače u Parizu. Šefovi država i vlada, čelnici međunarodnih organizacija i tvrtki, znanstvenici, umjetnici te članovi civilnog društva okupit će se na ovoj konfereniciji. Samit će se održati u Grand Palaisu, jednom od mjesta održavanja Olimpijskih igara prošle godine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron bit će domaćin skupa zajedno s indijskim premijerom Narendrom Modijem. Sudjelovat će i potpredsjednik kineske vlade Ding Xuexiang.

Za potpredsjednika SAD-a JD Vancea posjet Parizu bit će prvo inozemno putovanje od stupanja na dužnost. Bijela kuća potvrdila je njegovo sudjelovanje nakon što je jedan francuski diplomat najavio njegov dolazak.

Umjetna inteligencija dolazi s drugog kontinenta

Sektor umjetne inteligencije trenutno dominiraju američke korporacije - a kineske tvrtke ich prate ukorak. Francuska i Europa, s druge strane, su u značajnom zaostatku.

Tako će američka korporacija Amazon ove godine uložiti oko 100 milijardi dolara u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Potražnja IT-klijenata za resursima u ovom području toliko je velika da AWS, odjel Amazona za cloud sektor, već nailazi na probleme s kapacitetima, rekao je direktor Amazona Andy Jassy prilikom predstavljanja najnovijih kvartalnih rezultata. Samo u prošlom tromjesečju, tvrtka je uložila više od 25 milijardi eura u svoju infrastrukturu.

Prije samo nekoliko tjedana kineski DeepSeek izazvao je buru u svijetu umjetne inteligencije. Veliki jezični model ove tvrtke izgleda jednako moćno kao američka konkurencija, ali je razvijen znatno jeftinije i uz manje tehničke resurse.

Za razliku od ChatGPT-a, AI chatbota američke tvrtke OpenAI, DeepSeekov algoritam nije tajan, nego je slobodno dostupan (Open Source).

"Iako je teško predvidjeti budućnost DeepSeeka kao tvrtke, čini se da su strukturni učinci prilično dalekosežni", rekao je, kako prenosi agencija Reuters, investitor Sanjot Malhi, partner u venture capital tvrtki Northzone iz Londona.

Jedno od ključnih pitanja koje je DeepSeek otvorio jest isplati li se uistinu ulagati milijarde dolarau umjetnu inteligenciju u SAD-u.

DeepSeek je detalje o svom AI modelu objavio baš na dan kada je američki predsjednik Donald Trump najavio projekt nazvan Stargate, u koji OpenAI i druge tehnološke tvrtke planiraju uložiti oko 500 milijardi dolara za razvoj AI infrastrukture.

A Europa?

Francuska također planira vlastiti vodeći AI projekt: u Parizu bi, prema službenim najavama, trebao nastati najveći AI kampus u Europi. Srce ovog projekta bit će ogroman podatkovni centar s vlastitim, snažnim energetskim sustavom.

Planirane su investicije u iznosu "od 30 do 50 milijardi eura", pri čemu će se u financiranje uključiti i Ujedinjeni Arapski Emirati, navodi se iz Elizejske palače.

Istovremeno, američka tvrtka OpenAI proširuje svoju prisutnost u Europi. Nakon Londona, Dublina, Pariza, Bruxellesa i Züricha, München će postati prvi njemački grad s OpenAI uredom.

"Kao zemlja poznata po tehničkom znanju i industrijskoj inovaciji, nije iznenađenje da je Njemačka svjetski lider u korištenju umjetne inteligencije", rekao je osnivač OpenAI-a Sam Altman prilikom posjeta Njemačkoj.

Prema podacima dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung, Njemačka je u Europi država s najviše pretplatnika na plaćenu verziju ChatGPT-a i jedna od tri vodeće zemlje u svijetu po tom pitanju.

Njemačka se također nalazi među tri vodeće zemlje izvan SAD-a prema broju poslovnih korisnika koji plaćaju AI usluge. No najvažnije, Njemačka ima drugi najveći broj programera (nakon SAD-a) koji koriste sučenje za integraciju ChatGPT-a u druge aplikacije.

Više ili manje regulacije?

U SAD-u više ne postoji regulacija razvoja umjetne inteligencije. Predsjednik Trump ukinuo je propise koje je uveo njegov prethodnik Joe Biden ubrzo nakon što je preuzeo dužnost.

U Europi su, pak, pozivi na državnu regulaciju sve glasniji. Prije početka pariškog samita, oko 100 znanstvenika iz 30 zemalja upozorilo je da bi nova tehnologija mogla dovesti do "gubitka kontrole" s dramatičnim posljedicama.

Uoči AI susreta na vrhu, istraživači su predstavili prvi međunarodni izvještaj o sigurnosti umjetne inteligencije, na kojem su surađivali i stručnjaci iz UN-a, EU-a i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Njemački fizičar Axel Naumann, koji živi i radi u Švicarskoj, također se zalaže za razvoj etične i održive umjetne inteligencije - kao i za analizu njezina utjecaja na inovacije, transparentnost i povjerenje.

Naumann je uoči summita održao predavanje na temu: "Izgradnja snažnog open-source ekosustava za neovisnost Europe".

Europske vrijednosti

Europa treba vlastitu open-source infrastrukturu, rekao je Naumann za DW. Cilj je, kako ističe, "pokazati europskim tvrtkama i institucijama da ima smisla zajednički ulagati i zajednički uživati plodove otvorenog koda".

No, to zahtijeva ulaganja, primjerice u "prilagodbu administrativnih procesa, prilagodbu proizvoda, promicanje otvorenog koda te savjetovanje politike i industrije".

Svoju viziju digitalne budućnosti Europe formulira ovako: "Vizija mora biti da Europa suvereno pohranjuje i obrađuje vlastite podatke, da naš softverski ekosustav odražava naše vrijednosti."

U budućnosti se više ne smije događati da se Europa samo priključuje drugima i zatim plaća za licencna prava.

Europa mora, kaže Naumann, "koordinirano preusmjeriti fokus na suradnički razvoj open-source proizvoda".

Ključno je, međutim, jedno: "Za to nam je potrebna infrastruktura koju tek treba izgraditi."