5 svakodnevnih toksina u hrani

Kad bismo znali da je neka hrana doista puna otrova u najdoslovnijem smilu - stvari bi vjerojatno bile drugačije. 

Toksini se u ovom slučaju smatraju kemikalijama koje se nalaze u obrađenoj i umjetnoj hrani, a najčešće su to oni sastojci kojima ni ne možemo izgovoriti ime. Uvijek čitajte etikete i pripazite na sljedeće sastojke. 

Natrijev benzoat i kalijev benzoat - ovi aditivi dodani su u sokove kako bi spriječili rast plijesni. Benzen je poznat kao kancerogeni spoj koji može uzrokovati ozbiljne probleme sa štitnjačom. Opasne količine benzena također se mogu nakupiti u plastičnim bocama u kojima se nlaze pića.

Natrijevi nitrati i natrijevi nitriti - ova dva konzervansa nalaze se u mesnim prerađevinama popt slanine, hrenovki i mesnih narezaka. Povezani su s razvojem raka crijeva i metaboličkog sindroma koji vodi dijabetesu.

Palmino ulje - kad se palmino ulje napuni hidrogenom postaje čvršće strukture i pretvara se u trans masti. Na taj način pomaže u tome da se hrana ne pokvari kako bi mogla mjesecima stajati na policama u trgovini. Ovakve masnoće uzrokuju ugruške u krvi i povećavaju šanse od sračnih udara.

Umjetni zaslađivači - aspartam, saharin i sukraloza  imaju težak učinak na naš metabolizam. Ovi 'dijetni' zaslađivači igraju se s našim mozgom i šalju signal mozgu da slatko ne znači višak kalorija. Aspartam je čak povezan s razvojem raka, glavobolja, depresije i ADHD-a.

Visoko fruktozni kukuruzni sirup - fruktozni sirup upravo je najveći problem procesiranih žitarica. Unos šećera postao je sve veći tijekom godina i danas konzumiramo 20 puta više šećera nego prije 40 godina. Ovaj umjetno proizvedeni sirup povćava trigliceride, potiče rad hormona za zadržavanje masnoća i izaziva prejedanje.