Split - svjetska luka sporta

Kako doći do jedinstvenog globalnog identiteta, pitanje je koje danas muči najveće i najrazvijenije gradove svijeta? Globalni identitet sa sobom donosi trenutnu prepoznatljivost, lakše sklapanje poslova i rast ekonomije, cjelogodišnji turizam i budućnost lokalne zajednice. I dok najrazvijenije države stvaraju ili kupuju tuđe ekspertne timove, Split je ovih dana probudila domaća agencija ‘Artur Erceg’ prvim javnim predstavljanjem samoinicijativnog dvogodišnjeg rada na kreiranju dodatnog globalnog splitskog branda ‘sPort Split - world port of sport’.

Kada prezenteru 5 minutni pljesak drže Tomislav Ivić, Joško Vlašić, Stipe Božić, Ivan Šola, Veljko Rogošić, Igor Boraska... te stotinjak drugih uzvanika iz svijeta vrhunskog sporta, ali i poduzetništva, ekonomskih eksperata... ne treba ni sumnjati da se radi o projektu koji zadovoljava europske i svjetske kriterije. Ima i onih koji nisu došli na prezentaciju splitskog sportskog brenda jer su u tom trentuku po svjetskim borilištima dograđivali cijelu priču. Ančić je bio u Parizu, Tina u Moskvi, Blanka u  Berlinu, Balić i Metličić u Zadru, Duje u Americi...
Slavni košarkaš Rato Tvrdić je poručio s putovanja da cijelim srcem stoji iza svega.

Živjeti od sporta u Svjetskoj luci sporta• Projekt globalnog splitskog branda ‘sPort Split - world port of sport’ omogućit će našim svjetskim sportašima da nakon sportske karijere u rodnom gradu razviju poduzetničke inicijative, kampove, škole, trening centre i nastave živjeti od sporta u Svjetskoj luci sporta, odnosno da Svijet dođe njima.
• Ovo će stvoriti i drukčiju sliku mladog splitskog sportaša, jer će svaki uz sebe imati brend koji govori da on dolazi iz sredine koja je dala svjetske prvake u veslanju, plivanju, atletici, rukometu, vaterpolu... iz sredine u kojoj se talenti rađaju čudom, a tako će im porasti i startna cijena na tržištu.

Uspjesi rezultat čuda

- Po nekim podacima Split je grad s najvećim brojem sportskih uspjeha po glavi stanovnika, ali ono što ga razlikuje od ostalih je činjenica da ti uspjesi ovdje, nažalost nisu rezultat sustava, organizacije, tehničkih uvjeta. Kako objasniti olimpijsku bob posadu iz grada bez snijega, osvajača Mount Everesta bez planine, svjetske top tenisače bez natkrivenog terena, najbolju svjetsku atletičarku bez dvorane, svjetske plivačke rekordere bez dobre pruge, najboljeg rukometaša svijeta s betonskog igrališta, NBA košarkaše iz golobrade generacije, svjetske jedrililičare, veslače, svjetsku viceprvakinju u taekwondou... ali i druge uspjehe vezane uz sportove i sportsku industriju kao što je najbolji svjetski big game ribolovac ili svjetske cheerleedersice. Svaki od tih pothvata bi u svijetu poslužio kao brand jednog mjesta, a kamoli sinergija svih - govori Željko Erceg, idejni autor projekta, i direktor ‘Artura’ koji je dvije godine operativno stvarao ideju dodatnog globalnog branda Grada.

Matko Matković i Ana Luketin Fahrenwald su vizualizirali plakate, suvenire, promotivne artikle poput majica, šalica, bilježnica..., proizvode poput satova, jogurta, voda..., a Erceg širio priču o čudu koje može Hrvatskoj donijeti globalnu prepoznatljivost. Smatra da se globalnim isticanjem neistraženog sportskog čuda u EU i Hrvatskoj može dobiti pozornost brojnih sportskih fanova u svijetu publike DSF-a, Eurosporta..., populacije koju dosad Split nije brandirano privlačio.

Kako doći do Artur Ercega?• Prvi pokazatelji ekonomskih analiza stručnjaka iz turizma govore da se ovaj projekt može brzo započeti, da je financijski samoodrživ, idealan kandidat za pretpristupne fondove EU, a uz nemjerljivu vrijednost misije za razvoj i globalnu promociju Splita i Hrvatske. Autori su voljni oformiti posebnu Zakladu iz koje bi se financirali izlasci talentiranih sportaša na svjetsku scenu, kao i višejezična biblioteka biografija splitskih sportaša.
• Gradonačelnik Splita dao je javno punu potporu ovom projektu. No, sigurno je, neće manjkati pitanja kao što su: ‘Tko su oni? Tko stoji iza njih?’ Dok se drugi bore za trenutak svjetske slave, Splićanima domaćinstvo Svjetskom prvenstvu u Bob startu ne znači gotovo ništa, kao ni Prvenstvo istočne hemisfere u jedrenju. Dolazak studenata veslača s Oxforda i Cambridgea je - ‘evo ih opet u luci’. Ignorancija je teška boljka u Splićana. Takvo stanje uma će možda promijeniti projekt Muzeja sporta, Ulice olimpijaca,  Spalatadiuma, Galerije velikana, Svjetskog rukometnog prvenstva, Svjetskog atletskog kupa, kongresa marketinga u sportu ‘Sporto’. Zato preporučujemo ipak pitanja: ‘Kako se uključiti u cijelu priču? Kako spojiti sportsko čudo i poduzetništo? Kako doći do ‘Artur Ercega’?’ 

Festival navijačke pjesme

- Evo prilike za razvoj destinacijskog, sportskog, kongresnog i medijskog turizma, identiteta u globalnom poretku, evo prigode za akciju...  Ova priča je globalna pozivnica turistima da uz Milano, grad mode, Salzburg, grad Mozarta, Paris, grad svjetlosti, obiđu i Split: svjetsku luku sporta, pozivnica svjetskim sportašima da pripreme počmu iz mjesta gdje ‘počinju uspjesi’, pozivnica znanstvenicima da na kongresima dođu istraživati fenomene u sportu, pozivnica novinarima da napune medije pričama iz Svjetske luke sporta. Ovako globalno brendirani grad može u znanosti otvoriti smjerove studiranja poput ‘Sportskog prava’, ‘Ekonomije u sportu’, ‘Sportske medicine’, MEDILS-u otvoriti linije potpora za istraživanja genetike u sportu i lakše privlačiti svjetske predavače i istraživače. Na Poljudu može nastati Svjetski festival navijačke pjesme s himnama Milana, Reala, Manchestera, Bayerna, Sparte, Svjetski festival sportskog igranog i dokumentarnog filma, Globalni sajam sportske prehrane - kaže Erceg uvjeren kako brendirana destinacija može živjeti od sporta, a da pojedinci nikad ne obuku tenisice.

Projekt predviđa turu svjetskog sporta obilaskom obilježenih mjesta dočeka splitskih sportaša i uplivavanja Veljka Rogošića, Bačvica s Piciginom kao novim svjetskim hitom, Zentom vaterpolista, Duje Draganje, jedara Stipanovića i Kljakovića, Firula Pilića, Franulovića, Ivaniševića i Ančića, Gripa Jugoplastike, Kukoča, Rađe, Dukana, rukometnog betona Balića, Metličića i Vukovića, Blankinog ASK-a, bazena Miloševića, Maškovića, Žeravice, pa Poljuda, Gusara, Jadrana... sve do planiranih Muzeja sporta, Ulice olimpijaca, Galerije velikana ili Muzeja Bob sporta. Suveniri, pića, rekviziti..., sve bi to bio izvor lokalnih turističkih prihoda, a kad su turisti tu - upoznati ih sa svim ostalim trajnim vrijednostima Splita - palačom, Dioklecijanovim reformama,  Meštrovićevim djelima, gastronomijom, klapskom pjesmom, slikarstvom...