Q'ART DISKURS – „Prostor koji šuti”

Tribina je okupila predstavnike europskih institucija, arhitektonske i umjetničke zajednice, građanskih inicijativa te zainteresirane građane kako bi otvorili jedno od važnih pitanja suvremenih gradova - odnos prostora, zajednice i kulture.

U organizaciji umjetničke organizacije Q'ART platforma, tribina je nastavak desetogodišnjeg rada na pitanjima javnog prostora, zajednice i kvalitete života. Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić, pokretači projekta i umjetničko-građanske akcije Q'ART, nakon više desetljeća iskustva u projektima Community Art-a odnosno umjetnosti zajednice, prije deset godina započeli su sustavno mapirati i aktivirati zapuštene prostore Zagreba, osobito u Ilici.

Kroz umjetničke akcije, participativne procese i rad sa zajednicom Q'ART se aktivno bavi društvenim i prirodnim procesima, kvalitetom života te odgovornim odnosom prema urbanim i prirodnim ekosustavima. Jedan od temeljnih ciljeva projekta jest okupljanje zajednice, poticanje građanske svijesti te kvalitetnije korištenje javnih i zapuštenih prostora u korist građana i zajednice.

U raspravi su sudjelovali Borut Cink, predstavnik New European Bauhausa i Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, Rene Lisac, izvanredni profesor na Arhitektnonskom fakultetu i inicijator Akupunkture grada, arhitektica Višnja Kljajić, pokretačica inicijative „Sljeme za sve", Aleksandar Battista Ilić, umjetnik, dekan Akademije likovnih umjetnosti i koautor Q'ART inicijative, te umjetnica, koautorica Q'ART inicijative i autorica projekta Ivana Nikolić.

Sudionici su se složili kako pitanje prostora nije samo pitanje vlasništva, nekretnina ili urbanističkog planiranja, već prije svega pitanje kvalitete života, sudjelovanja građana i razvoja zajednice.

Jedna od ključnih poruka tribine bila je da prazni prostori predstavljaju neiskorišten društveni potencijal. Dok brojni gradski, državni i industrijski prostori godinama stoje prazni, istovremeno rastu potrebe kulturnih organizacija, umjetnika, građanskih inicijativa i lokalnih zajednica za prostorima u kojima mogu stvarati, susretati se i razvijati sadržaje od javnog interesa.

Posebno je naglašena važnost participacije građana u procesima razvoja prostora. Sudionici su upozorili da se participacija često svodi na formalne procedure i kratkotrajna savjetovanja, dok stvarno uključivanje građana zahtijeva vrijeme, povjerenje i spremnost institucija da dijele odgovornost za razvoj zajedničkih prostora.

Govoreći iz europske perspektive, Borut Cink istaknuo je kako Zagreb nije iznimka te da se slični izazovi pojavljuju diljem Europe. Kao jedan od ključnih problema naveo je postupno smanjivanje dostupnog javnog prostora te potrebu da se razvoj gradova temelji na uključivosti, pripadnosti i zajedničkom stvaranju prostora za život.

Kroz primjere građanskih inicijativa, participativnih urbanističkih projekata i umjetničkih intervencija sudionici su pokazali kako upravo lokalne zajednice često prve prepoznaju potencijal zapuštenih prostora i pokreću procese njihove transformacije. „Grad nije zbir nekretnina. Grad je mreža odnosa", jedna je od misli koja se tijekom rasprave provlačila kroz različite perspektive govornika.

Posebno je istaknuto kako kultura i umjetnost nisu dodatak prostoru, već često prvi pokretač njegove regeneracije i kvalitetan partner svake građanske inicijative.

Sudionici su zaključili kako budućnost gradova ne ovisi samo o obnovi zgrada, nego i o sposobnosti društva da razvija povjerenje, suradnju i osjećaj pripadnosti među ljudima.

Tribina je završila pozivom na razvoj fleksibilnijih modela korištenja javnih prostora, veću podršku građanskim i kulturnim inicijativama te stvaranje gradova u kojima prostor nije promatran isključivo kao nekretnina, već kao zajednički resurs i platforma za razvoj zajednice.

Kako je zaključeno tijekom rasprave:

„Pitanje prostora nije pitanje nekretnina. To je pitanje povjerenja."