Policija: Zagreb je siguran grad

Načelnik Policijske uprave zagrebačke Tomislav Buterin ocijenio je danas da je grad Zagreb siguran grad i naveo kako su u policiji posebnu pažnju posvetili prevenciji i suzbijanju maloljetničke delinkvencije i obiteljskog nasilja, javlja Hina.

Zastupnike na sjednici zagrebačke Gradske skupštine Buterin je izvijestio o stanju i kretanju osnovnih sigurnosnih pokazatelja na području Zagreba u 2011. napominjući da se 60 posto kriminaliteta događa u centru grada, na Trešnjevki, Črnomercu, Maksimiru, Peščenici i Novom Zagrebu.

"Lani je bilo 11 ubojstva i 33 pokušaja i svi su slučajevi razriješeni", rekao je načelnik PUZ-a. Naveo je da je u Zagrebu 2011. bilo i više od 18 tisuća kaznenih djela, više od 12 tisuća prekršaja protiv javnog reda i mira, oko 150 tisuća prometnih prekršaja i oko 10 tisuća prometnih nezgoda.

Upozorio je i na povećani broj kaznenih djela imovinskog kriminaliteta što, rekao je, generira oko 200 stanica za otkup zlata koje su naglo niknule, a ne zadovoljavaju nikakve tehničke uvjete za provjeru.

"Moramo poslati poruku da se nasilje i kriminal ne isplate", kazao je predsjednik Gradske skupštine Davor Bernardić. Zanimala ga je jesu li uhićeni počinitelji maloljetničkog nasilja i kako povećati broj policajaca koji bi prevenirali kriminal budući ima dojam da ih je na ulici premalo.

Alen Ostojić (HSLS) podržao je tu inicijativu i ustvrdio da bi se trebao povećati i broj policijskih postaja, a istog mišljenja je i Stanko Gačić (HDZ).

Nezavisni zastupnik Josip Kregar rekao je da se s ocjenom da je Zagreb siguran grad neće složiti oni kojima se nešto desilo i koji su žrtve, no pozitivnim ocjenjuje što u PUZ nisu stali samo na tim tvrdnjama nego i dalje rade na prevenciji i smanjenju kriminaliteta.

Nakon što su prihvatili izvješće PUZ-a za 2011., gradski zastupnici prihvatili su i izvješće o provedbi Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji u istoj godini.

Iz SDP-a, HSU-a i nezavisne liste Tatjane Holjevac zajednički su poručili kako su alarmantni podaci prema kojima svakoga dana 10-ak žena zatraži pomoć i zaštitu od nasilja i naglasili važnost edukacije žena i senzibiliziranja javnosti na te probleme. Smatraju i da je 7,7 milijuna kuna za ispunjavanje Strategije nedovoljno i za novi ekonomski početak žena-žrtava nasilja u obitelji.

Program zapošljavanja i ekonomske neovisnosti žena žrtava nasilja u obitelji neophodan je, smatra i Morana Paliković Gruden (HNS) te navodi kako bi bilo dobro razmisliti o što skorijem uvođenju instituta promjene identiteta kako bi se žrtve nasilja i na taj način dodatno zaštitile.

Margareta Mađerić (HDZ) smatra da su u Autonomnoj ženskoj kući kapaciteti premali, a imala je zamjerku na Ministarstvo pravosuđa jer bi se, smatra, u rješavanje tog pitanja trebalo više uključiti.