Drevni narodi stigli ranije do Amerike

Prema njima, ljudi su živjeli u "novom svijetu" još pre 33.000 godina, što je duplo ranije nego što se do sad vjerovalo, piše BBC.

Najnovije otkriće zasnovano je na radovima u pećini Cikihita u planinama u centralnom Meksiku.

Arheolozi su pronašli tisuće komada oruđa napravljenih od kamena, što sugerira da su tu špilju ljudi koristili najmanje 20.000 godina.

Problem je, što u današnje vrijeme, područje na kojem se nalaze ove planine, kontroliraju narko-karteli, a policija je morala sprovesti arheologe koji su se željeli njima pozabaviti i zaštititi ih.

Ledeno doba

Tijekom druge polovice 20. stoljeća, sjevernoamerički arheolozi su se složili da su prvi ljudi koji su naselili obje Amerike bili pripadnici naroda Klovis, prije oko 11.500 godina u tzv. radiokarbonskim godinama, što je, kada se pretvori u naš kalendar, ravno, prema arheolozima, vremenu između prije 12.900 i 13.200 godina. Klovis narod se smatra precima većine domorodačkih naroda na tlu dvije Amerike.

Klovis kultura je prapovijesna paleoamerička kultura (Paleoamerikanci je naziv za prve ljude koji su naselili Amerike u kasnom pleistocenskom periodu, odnosno tijekom posljednjih stadija ledenog doba), a nazvana je po osobenom oruđu od kamena, pronađenom pored Klovisa u Novom Meksiku dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.

Vjeruje se da je narod Klovis tijekom posljednjeg Ledenog doba prešao iz današnjeg Sibira na Aljasku, preko tzv. kopnenog mosta, koji je nestao pod vodom, kako se led topio. I, vjeruje su da su pripadnici Klovis naroda, poznati kao veliki lovci, doprinijeli istrebljenju sisavaca, poput mamuta, mastodona i raznih vrsta medvjeda, koji su vladali tom regijom sve do kraja Ledenog doba.

Tu kulturu karakteriziraju oruđa od kostiju i bjelokosti.

Promjena kursa

Kako se "primila" ideja o Klovis narodu koji je prvi naselio Amerike, izvještaji o ranijim ljudskim naseobinama na tom prostoru prosto su bili odbačeni kao nepouzdani, a sami arheolozi su obustavili istraživanju o njima.

No, 1970-ih, situacija se počela mijenjati, a 1980-ih se pojavio čvrst dokaz o prisustvu ljudi u Americi pre 14.500 godina, i to u Monte Verdeu u Čileu. A, od početka 2000-ih, i druga nalazišta pre Klovisa prihvaćena su, uključujući i Buttermilk Creek u centralnom Teksasu.

"Ovo je jedinstven lokalitet. Nikada nismo vidjeli ništa slično. Oruđa od kamena su vrlo uvjerljiva. Svatko može vidjeti da su ovo s namjerom napravljena kamena oruđa, i ima ih mnogo. Datiranje, koje je moj posao, prilično je precizno. I, zato je uzbudljivo da budete na tom lokalitetu", kazao je Tom Higham, koji je radio na ovom istraživanju zajedno sa Oxfordskim sveučilištem, zajedno sa Ciprianom Ardeleanom i ostalim kolegama.

Kako odrediti starost artefakata?

Tim koji je radio na iskopavanju, iskopao je rupu, dubine tri metra, i pronašli su 1.900 komada kamenih oruđa, pravljenih tisućama godina unazad.

Znanstvenici su uspjeli odrediti vrijeme porijekla tih oruđa, koristeći radiokarbonsku i optičku tehniku, uspjeli su izračunati od kada datiraju ti sedimenti, i kada su artefakti posljednji put bili izloženi svjetlosti.

"Te dvije tehnike se dobro slažu", kaže profesor Higham.

A, nalazi omogućuju znanstvenicima da dobiju svjež pristup vremenu koje je bilo prije više od 10.000 godina u obje Amerike, dodao je on.

"U Brazilu, ima nekoliko lokaliteta sa oruđima od kamena, koji meni izgledaju, prilično, vjerodostojni, a datiraju od prije 26-30.000 godina. To može biti važno otkriće, koje može stimulirati dalje radove na tim lokalitetima u Amerikama, iz tog perioda", rekao je Higham.