Dogodilo se na današnji dan - 7. svibnja

Francuska heroina Ivana Orleanska 1429. godine postigla je jednu od svojih najvažnijih pobjeda koja je označila prekretnicu u englesko-francuskom 'Stogodišnjem ratu'. Razbijanje opsade Orléansa bila je prva značajna francuska pobjeda od strašnog poraza koji su doživjeli kod Agincourta 1415., te je označila kraj engleskih pretenzija na osvajanje cijele Francuske. Opsada je započela 12. listopada 1428., a cilj joj je bio potpuno zauzimanje doline rijeke Loire u kojoj je Orléans bio jedini preostali grad pod francuskom upravom. Šest mjeseci nakon početka sukoba Englezi su bili u priličnoj predstnosti pred Francuzima, ali iako su kontrolirali nekoliko utvrda kojima su grad držali u okrežuenju, nisu imali dovoljno ljudi da uspješno napadnu, a njihova artiljerija nije mogla probiti čvrste gradske bedeme. Nakon što je u grad stigla mlada junakinja, branitelji kojima je pristiglo i nekoliko pojačanja, pod njenim su zapovjedništvom izveli niz napada i izbacili Engleze iz utvrda oko grada. Tijekom bitke za utvrdu Les Tourelles koja je bila na južnoj strani rijeke i čuvala prilaz 400 metara dugom mostu prema Orléansu, Ivana je ranjena strijelom u rame, ali se ubrzo vratila u bitku što je potpuno obeshrabrilo englesku posadu koja je ubrzo nakon toga u potpunosti poražena, a njihov zapovjednik Glasdale se utopio u rijeci. Jutro nakon pada Les Tourellesa dvije vojske su se pripremale za frontalni okršaj, no Englezi su nakon sat vremena odmjeravanja odustali i otišli čime je završena opsada Orléansa, što je uz 'sveticu' na čelu vojske Francuzima podiglo moral i bilo zaslužno za velik priljev novih trupa kojima su Englezi izbačeni iz doline Loire, a kasnije i iz Reimsa i Pariza.

Njemačka podmornica U-20 1915. godine je potopila luksuzni britanski putnički brod RMS Lusitania na kojemu je od 1.198 stradalih putnika, poginulo i 128 Amerikanaca što je bio ključni moment za okretanje mišljenja američke javnosti prema uključivanju u I. svjetski rat. Brod je nakon pogotka torpedom za samo 18 minuta potonuo na oko 15 kilometara od irske obale. Teorije o brzom potonuću, često su uključivale i činjenicu kako je brod zbog učestalih podmorničkih napada bio preinačen u 'naoružani putnički brod' (AMC - armed merchant cruiser), te da je nosio vojni materijal i to 4.200,000 komada puščane municije, 1.250 komada artiljerijskog streljiva i 18 sanduka fitilja, što su naveli i Nijemci u kasnijem opravdanju napada. Britanci su, žarko želeći uvući SAD u rat, organizirali propagandne akcije u kojima su plasirali izvješća o slavlju u Njemačkoj u znak potapanja broda, no američki predsjednik Woodrow Wilson tada je izjavio kako je "Amerika preponosna da se bori", te su SAD ušle u rat tek 1917.

Francuski garnizon u Dien Bien Phuu u Vijetnamu 1954. godine pao je u ruke vijetnamske vojske što je označilo kraj Indokineskog rata. Francuska je, iako oslabljena u II. Svjetskom ratu, po svaku cijenu nastojala obnoviti kolonijalno carstvo te je u listopadu 1945. u Indokinu poslala 35 tisuća vojnika pod zapovijedanjem proslavljenog francuskog generala Leclerca. Iako je ubrzo nakon dolaska francuske vojske između francuske vlade i Ho Chi Minha potpisan ugovor, već krajem 1946. izbile su borbe između Francuza i Viet Minha, Lige za neovisnost Vijetnama. Primjenjujući kineska iskustva u gerilskom ratovanju, koja je dodatno razradio vijetnamski general Vo Nguyen Giap, Viet Minh je uspješno parirao tehnički superiornijoj, a u početku rata i brojnijoj francuskoj vojsci. Nakon 1950. godine francuske postrojbe su znatno potisnute, a do početka 1954. su izgubili nadzor nad najvećim dijelom sjevernog i srednjeg Vijetnama. Glavni vijetnamski napad, u kojemu je pod zapovjedništvom generala Vo Nguyen Giapa sudjelovalo između 50 i 100 tisuća vojnika, počeo je u večernjim satima 13. ožujka 1954., a već u iduća dva dana, nakon pogibije francuskih časnika i raspada zapovjednig lanca, pale su dvije manje utvrde što je Francuzima onemogućilo uspješnu obranu. Nakon pedeset i sedam dana žestokih borbi, tijekom kojih je poginulo 1.800 francuskih i između deset i trideset tisuća vijetnamskih vojnika, pao je zapovjedni objekt utvrde Dien Bien Phu, samo dan prije početka Ženevske konvencije zbog koje je Pariz odbijao predaju nadajući se da će utvrda izdržati do tada. Politička cijena skupe pobjede Vijetnamu se isplatila jer je poraz u Dien Bien Phuu konačno zapečatio francusku sudbinu u Indokini, te se Pariz na Ženevskoj konferenciji obvezao zauvijek povući iz Indokine.

Daimler-Benz, proizvođač Mercedes-Benza, 1998. godine je za 40 milijardi dolara kupio američki Chrysler i u najvećem industrijskom spajanju u povijesti, formirao korporaciju DaimlerChrysler. Mnogi prodavači nadali su se da će time nastati prva velika transatlanska autoindustrija, ali ti 'snovi' su propali kada su iz DaimlerChryslera 2007. potvrdili kako će Chrysler biti prodan Cerberus Capital Managementu iz New Yorka, privatnoj tvrtci specijaliziranoj za restrukturiranje kompanija s financijskim poteškoćama. Nakon sastanka velikih dioničara potvrđeno je kako se kompanija raspada na njemački Daimler AG i američki Chrysler LLC. Daimler danas proizvodi Mercedes-Benzove automobile iz serija Maybach, Mercedes-Benz, Smart, Mercedes-AMG, te brojne autobuse i teretna vozila, a tvrtka je vlasnik velikih udjela japanskog Mitsubishi Fuso Truck and Bus Corporationa, kanadskog Automotive Fuel Cell Cooperationa, te posjeduje udjele u McLaren Groupu, ruskom KAMAZ-u i indijskom Tata Motorsu.

Njemački skladatelj Johannes Brahms, uz komorna djela te crkvena djela kojima je zaokružio bogato stvaralaštvo autor četiri simfonije, dva klavirska koncerta, violinskog koncerta u D duru, dvostrukog koncerta za violinu i violončelo u a-molu, Njemačkog requiema, brojnih solo pjesama te drugih sladbi, rođen je u Hamburgu 1833. godine.

Ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski, po glazbenom izrazu kasni romantičar koji prožima svoja djela ruskim duhom u melodiji i sadržaju opera među kojima su najpoznatije Evgenij Onjegin i Pikova dama, te brojna druga remekdjela među kojima baleti Labuđe jezero i Trnoružica, rođen je 1840. godine u Votkinsku.

Hrvatski i jugoslavenski političar, jugoslavenski državnik i komunistički vođa Josip Broz Tito, priznati vojskovođa i političar; pobjednik u antifašističkom ratu, zaslužan za vraćanje Istre, Rijeke i otoka Hrvatskoj, ali i odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju, vođa koji je 35 godina želio pomiriti neovisnost Jugoslavije, ravnopravnost među njezinim nacijama i komunističku vladavinu, rođen je u Kumrovcu 1892. godine.

Američki glumac Gary Cooper, pravog imena Frank James Cooper, poznat po tihom, nenametljivom glumačkom stilu koji je posebno odgovarao vesternima u kojima je nastupio, pet puta nominiran i dva puta dobitnik Oscara za najboljeg glumca, prema istraživanju Američkog filmskog instituta 11. najveća muška filmska zvijezda svih vremena, rođen je 1901. godine u Heleni u Montani.

Žena argentinskog predsjednika Juana Dominga Perona i prva dama Argentine Evita Maria Perón, iako povezana s brojnim kontroverzama na račun života prije nego je postala prva dama Argentine, ostat će zapamćena kao jedna od najpopularnijih prvih dama, ali i najmoćnijih žena u povijesti, s velikom karizmom koju je imala među radničkom klasom, ženama i siromašnim slojevima, rođena je u Los Toldosu 1919. godine.

Hrvatski košarkaški trener Dražen Anzulović, bivši igrač zagrebačke Cibone tijekom '80.-ih i '90.-ih, kasnije i trener istog kluba, a od lipnja 2007. trener permskog Ural Greata, rođen je 1967. godine u Zagrebu.