Dogodilo se na današnji dan - 14. svibnja

Engleski seoski liječnik Edward Jenner iz Berkeleya, 1796. godine uspješno je testirao prvo cjepivo protiv malih boginja. U Jennerovo vrijeme radila se inokulacija malih boginja, koja je imala dvije velike mane: bila je opasna, a nakon prolaska infekcije od inokulacije pacijent je bio zaražen i malim boginjama što ga je činilo neotpornim na bilo koju familiju na koju već nije bio imun. Postojala je lokalna tradicija među onima koja je govorila da onaj tko se zarazi takozvanim 'kravljim boginjama' nikad ne dobiva male boginje. Kravlje boginje su povezane sa malim boginjama i Jenner je shvatio da bi to predstavljalo određenu prednost u odnosu na korištenje malih boginja u inokulaciji. On je testirao inokulaciju kravljim boginjama na osmogodišnjem dječaku na isti način kao što se radila inokulacija malim boginjama. Dječak se poslije šest mjeseci uspješno oporavio, a kad je Jenner kasnije primjenio inokulaciju malim boginjama, dječak je već bio imun. Jenner je novu metodu nazvao vakcinacija, jer je koristio izvorni materijal od krava (Vacca lat. - krava). Jenner je uvidio dugosežne implikacije vakcinacije, a njegov san o pobjeđivanju te bolesti se i ostvario globalnim istrebljenjem malih boginja kasnih '70.-tih godina 20. stoljeća. Zbog svog pionirskog rada Edward Jenner se smatra ocem imunizacije.

1939. godine Peruanka Lina Medina u Limi je postala najmlađa majka u zabilježenoj povijesti rodivši zdravog sina s napunjenih 5 godina, 7 mjeseci i 21 danom starosti. Nakon prvog dolaska u bolnicu liječnici su mislili da mlada Peruanka boluje od nekog tumora, no nakon pregleda je ustanovljeno da je u sedmom mjesecu trudnoće. Dr. Gerardo Lozada, koji je slučaj detaljno opisao u članku objavljenom u La Presse Medicale, carskim rezom porodio je 2.4 kilograma teškog, zdravog dječaka koji je po njemu nazvan Gerardo. Linin sin je umro s 40 godina od bolesti koštane srži, a tek je s 10 godina saznao da mu je Lina majka, a ne sestra što je do tada vjerovao. Lina se udala i rodila još jednog sina 1972. s kojim i danas živi u Limi. Još uvijek nije poznato tko je bio Gerardov otac. Linin otac bio je pod sumnjom za incest i silovanje, ali je oslobođen zbog nedostatka dokaza. Ona sama nikada nije priznala tko je otac, a dr. Lozada koji je s njom obavio najviše razgovora, smatra da ona to možda niti ne zna. Istina je bila blizu izlaska na vidjelo 2002., no Lina je odbila intervju za Reuters pa će to vjerojatno zauvijek ostati misterij.

Izrael, bliskoistočna zemlja smještena na rubu Sredozemnog mora, jedina židovska država na svijetu, proglašena je 1948. godine od strane prvog premijera Bena Guriona. Povijesni trenutak za Židove, ali i globalna geopolitička prekretnica dogovorena je 1947. rezolucijom Ujedinjenih naroda prema kojoj je područje Palestine podijeljeno na arapsku i židovsku državu, a Jeruzalem je trebao biti pod međunarodnom upravom. Židovi su prihvatili odluku UN-a, no Arapi su je odbacili. U to vrijeme na području Palestine živjelo je oko 600.000 Židova i 1.2 milijuna Arapa. Nesuglasice su još iste godine počele oko statusa Jeruzalema jer su Židovi bili teritorijalno odvojeni od matične zemlje, a činili su većinu stanovništva grada. Egipat, Sirija, Libanon i Jordan već dan nakon proglašenja objavili su rat i napali novostvorenu državu što je bio početak prvog arapsko-izraelskog rata. Nakon 15 mjeseci sukoba Židovi su, iako brojčano nadjačani, pobijedili arapske snage i definirali prve granice Izraela koje su bile nepromijenjene do Šestodnevnog rata 1967., nakon čega je država i službeno priznata od strane međunarodne zajednice.

Vojni sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći, poznat kao Varšavski pakt, potpisan je 1955. između država istočnog bloka u Varšavi. Ugovor koji je sastavio sovjetski predsjednik Nikita Hruščov, bio je odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta (NATO) na Zapadu, a kao izgovor za njegovo sklapanje poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO. Članice pakta bile su sve tadašnje komunističke države Europe osim Jugoslavije, a obvezale su se potpomagati ukoliko ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosno poštovanju suvereniteta članica, no te su odredbe samo godinu dana kasnije prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje antikomunističke pobune. Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg reformskog pokreta, a u toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Sovjetski vođa Mihail Gorbačov 1988. je objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, a prva koja je to i učinila bila je Njemačka kad je 1990. pao Berlinski zid, nakon čega su i ostale članice krenule istim putem te je sporazum prestao postojati 1991. godine.

Talijanski pjesnik Dante Alighieri, autor čuvene Božanstvene komedije, glavni modelar važnog smjera ljubavne poezije, tzv. ljupkog novog stila (il dolce stil nuovo), pisac i političar koji ljudsko djelovanje sagledava u sklopu nepromjenjivih moralnih zakona i koji je izvršio dalekosežan utjecaj na europsku literaturu, rođen je u Firenci 1265. godine.

Prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske Franjo Tuđman, povjesničar koji je među prvima u socijalističkoj Hrvatskoj otvorio raspravu o hrvatskim nacionalnim temama zbog čije je radikalizacije nakon 1971. služio zatvorsku kaznu, osnivač Hrvatske Demokratske Zajednice na čijem je čelu pobijedio na prvim, ali i na hrvatskim višestranačkim izborima 1990., 1992., 1993., 1995. i 1997., te vrhovni zapovjednik koji je HV tijekom Domovinskog rata, po ocjenama većine sudionika i promatrača, vodio briljantno, rođen je 1922. godine u Velikom Trgovišću.

Američki filmski redatelj George Lucas, najznačajnija 'pojava' u američkom filmu osamdesetih godina 20. stoljeća, autor mega uspješnih filmova American Graffiti, filmskih serijala Star Wars i Indiana Jones, ali i jedini holivudski redatelj koji je, nakon što je dobio golemi postotak zarade od prvog uspješnog filma (American Graffiti), pozvao sve članove ekipe i podijelio im čekove kao znak zahvalnosti za trud, rođen je u Modestu u Kaliforniji 1944. godine.

Engleski glumac i redatelj Tim Roth, dobitnik BAFTA-e i nositelj nominacija za Oscara i Zlatni globus, ali najpoznatiji kao Mr. Orange u Tarantinovom filmu Reservoir Dogs te nastupu u remakeu uspješnice Planet of the Apes, rođen je 1961. godine u Londonu.

Australska glumica Cate Blanchett, punog imena Catherine Élise Blanchett, koja je slavu stekla ulogom Elizabete I. u Kapurovom filmu Elisabeth, a poznata po ulogama u trilogiji Lord of the Rings, filmovima Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull i The Aviator za koju je dobila Oscara kao najbolja sporedna glumica, rođena je u Melbourneu 1969. godine.

Američka glumica, redateljica, scenaristica i producentica Sofia Coppola, kći Francisa Forda i Eleanor Coppole, zapamćena po ulogama u filmovima The Godfather III, Anna i Star Wars Episode I: The Phantom Menace, te scenarijima za filmove Marie Antoinette i Lost in Translation za koji je nagrađena Oscarom i Zlatnim globusom, rođena je 1971. godine u New Yorku.