Biljke na zemlji postoje puno duže nego što smo mislili

Vrijeme kada su biljke iz vode prešle na kopno jedan je od najvažnijih događaja u povijesti Zemlje. Ipak, o tome kada se sve to odigralo, znanstvenici su donedavno još uvijek donekle samo nagađali. A onda se dogodila studija koja tvrdi da zna odgovor. Radi se samo o tome da se u njoj tvrdi kako se sve to zbilo puno ranije nešto smo se dosad uopće usudili razmišljati.

Najstariji fosili biljaka za koje sa sigurnošću možemo reći od kada potjeću stari su 427 milijuna godina. No problem je što su te prve biljke bile zeljaste pa se s razlogom smatra da se nisu često fosilizirale.

U pokušaju da odrede vrijeme prelaska biljaka na kompno, znansvenici koriste metodu molekularnog sata. Njime se promatraju različitosti u DNK kako bi se odredilo koliko je vremena prošlo od kada su se neke dvoje vrste odvojile. Smatra se da je zemlju kolonizirao jedan predak koji je izašao iz vode, a sve današnje biljne vrste nastale su od njega. No molekularni sat zahtijeva precizno poznavanje obiteljskog stabla biljaka, a njega još nemamo.

Genetičari botanike ne slažu se oko povezanosti između 4 primarne gategorije zamljanih biljaka, a koje su se razvile iz onih prvih. No, na sreću, dr. Jennifer Morris uspjela je otkriti da, bez obzira koji model odvajanja vrsta koristili, ono se dogodilo prije između 515 i 569 milijuna godina, 40-90 milijuna godina ranije nego što smo mislili. 

Širenje biljaka po Zemljinoj površini promijenilo je izgled Zemlje, klimu (zbog ugljikovog dioksida) i stijene, a bez njih ne bi bilo ni ljudske vrste.