"Super El Niño" stiže 2026. godine: što to znači za Hrvatsku?

Meteorološki svijet s velikom pozornošću prati razvoj novog, iznimno snažnog klimatskog fenomena poznatog kao "Super El Niño", čiji se prvi utjecaji na atmosferu očekuju već tijekom ljeta 2026. godine. Dok ovaj fenomen primarno nastaje zagrijavanjem površinskih voda Tihog oceana, njegovi se odjeci šire cijelim planetom, mijenjajući putanje vjetrova i raspodjelu oborina. Iako je Hrvatska tisućama kilometara udaljena od žarišta, globalna povezanost atmosferskih sustava znači da ni naše krajeve neće u potpunosti zaobići ove promjene.Hoće li se u Hrvatskoj osjetiti "ekstrem"?

Povijesne analize i trenutačni prognostički modeli sugeriraju da Europa i Hrvatska nisu pod izravnim utjecajem El Niña na način na koji su to Australija ili Amerika. Ipak, stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i globalnih centara poput ECMWF-a naglašavaju da on djeluje kao pojačivač postojećih klimatskih promjena. Glavni učinci za Europu i Hrvatsku predviđaju se u obliku iznadprosječno visokih temperatura.

Specifičnosti koje možemo očekivati uključuju:

• Toplije ljeto i jesen: postoji velika vjerojatnost da će temperature posvuda biti više od prosjeka, što dodatno povećava rizik od toplinskih valova.
• Zimske varijacije: tjekom zima sa Super El Niñom, Europa često doživljava niži tlak zraka nad zapadnim dijelovima i Atlantikom. To za Hrvatsku može značiti blaže, ali vlažnije zime s više ciklona i kiše, dok bi snijeg mogao postati rjeđa pojava u nizinama.
• Povećanje ekstrema: El Niño ima tendenciju oslobađanja ogromnih količina topline u atmosferu, što u kombinaciji s globalnim zatopljenjem stvara uvjete za snažnija nevremena i nagle promjene tlaka.

Utjecaj kroz Sjevernoatlantsku oscilaciju

Za Hrvatsku je ključan neizravni utjecaj preko Sjevernoatlantske oscilacije (NAO). Super El Niño može oslabiti polarni vrtlog, što povremeno otvara put prodorima hladnog zraka, ali generalni trend pod njegovim utjecajem ostaje okrenut prema toplini. Dugoročne prognoze ukazuju na to da bi vrhunac utjecaja u našoj regiji mogao biti najočitiji u drugoj polovici 2026. i početkom 2027. godine.

Iako El Niño sam po sebi ne uzrokuje svaku oluju, on postavlja scenu za ekstremnije vremenske obrasce. Poljoprivreda, turizam i energetska infrastruktura u Hrvatskoj morat će se prilagoditi potencijalno sušnijim razdobljima ili intenzivnim oborinama koje ovaj "kralj klima" donosi sa sobom na globalnoj razini.