Ako ste malo stariji, sjetit ćete se prank callova koje ste radili Službi općih informacija ili ste ih jednostavno nazvali da vam kažu gdje je neka ulica ili bilo što. Jednako tako, išli ste pod normalno na telefonsku govornicu i zvali ekipu (koja je, naravno, imala telefon doma...).

Dakle, govorimo o prahistoriji, dobu prije interneta i mobitela (vjerojatno većina od vas ipak zna kako je to bilo...).

No, znate li da se i dalje može nazvati iste tete na telefon ili frenda na govornicu? E pa, može se, i to na preko od 2000 govornica u Hrvatskoj, ako niste znali.

Služba općih informacija, koju se nekada moglo dobiti pozivom na broj 981, bila je jedini izvor za raznorazne upite prije pojave interneta i njegove masovne upotrebe. Isto tako, kućni telefon ili govornica bili su jedini način telefonskie komunikacije, pa tako i kontaktiranja službe informacija.

Njezin je broj prije desetak godina promijenjen u 18981, a bez obzira na općeprisutan Google, služba općih informacija i dalje bilježi oko 200 poziva dnevno, doznaje se u HT-u.

Jednako poznat bio je i broj Službe za davanje obavijesti o informacijama pretplatnika, svojevrsnog telefonskog imenika. Njihov nekadašnji 988 zamijenjen je s 1888.

Služba općih informacija i Imenik danas imaju desetak zaposlenih, kazao je HT.

Koje je točno vrijeme nekada se moglo saznati na broju 95, a danas na 18095. Usluga je još uvijek tražena, ali ne u istom obujmu kao prije, tvrdi HT.

Budilicu, odnosno Službu buđenja, na broju 18100 i dalje traži oko 40 ljudi dnevno.

Na službe se još uvijek oslanja uglavnom dio populacije koji se ne snalazi u digitalnom svijetu, tj. stariji ljudi koji nisu vični novim tehnologijama, objašnjava HT.

Osim njih, bilježe se i pozivi korisnika koji ih zovu za informacije iz navike i/ili jednostavnog korištenja.

Najčešći su upiti o sportskim rezultatima, vremenskoj prognozi, tv programu, voznom redu i kako stići na pojedino odredište, informacije o raznim dežurstvima te o značenju riječi.

S vremena na vrijeme ipak se zna dogoditi i neko zabavno pitanje poput "kad su rođeni Adam i Eva, treba mi točan datum" ili "koliko kokoši ima u Hrvatskoj".

Telefonske govornice 

Kako su internet, sveznajući google i pametni telefoni gotovo "ubili" popularne telefonske informativne službe čije su brojeve 981, 988, 95 znali i vrapci na grani, tako je pojava mobitela gotovo u potpunosti u povijest poslala telefonske govornice.

Njih je, primjerice u Zagrebu, ostalo svega tri posto u odnosu na doba kada nije bilo mobilnih telefona.

U zlatno vrijeme telefonskih govornica, sredinom devedesetih, u glavnom gradu ih je bilo čak 12.500.

Nešto više od 3000 bilo ih je 2000., deset godina kasnije ostalo ih je tek 1300, a 2015. bilo ih je aktivno 800.

Danas se na području Zagreba nalazi oko 380 javnih telefonskih govornica, dok se u cijeloj Hrvatskoj nalazi njih oko 2000.

Da bi opstale u vremenu nevjerojatno brzog tehnološkog razvoja, započet je i projekt zamjene javnih telefonskih govornica s multifunkcionalnim govornicama. Dosad ih je u Zagrebu, Trogiru, Zadru i Rovinju postavljeno nešto više od 30.

Nude mogućnosti poput bežičnog punjenja mobilnih uređaja, informiranja o razini peludi u zraku i interaktivnu mapu na šest jezika koja nudi upute kako doći do određene lokacije.

Svaka od njih ujedno je i Wi-Fi Hot Spot s besplatnim Internetom.

U idućem periodu njihov će se broj povećati te će biti postavljene i u drugim gradovima, najavljuje HT.

Općenito su najviše u uporabi one govornice koje se nalaze na frekventnim lokacijama, poput trgova, kolodvora, umirovljeničkih domova i bolnica, a porast njihovog korištenja bilježi se tijekom trajanja turističke sezone.

Prema pravnim propisima HT je dužan osigurati uporabu javnih telefonskih govornica na javnim i u svako doba dostupnim mjestima, i to u skladu s potrebama krajnjih korisnika.