Na obali jezera Geneva, ovaj briljantni, ekscentrični znanstvenik razvija svoj projekt - precizan, na švicarski način dizajniran mehanički ˝um˝, rađen od silikona, zlata i bakra. Rezultat bi trebalo biti stvorenje, za koje Markram vjeruje, kako će za 10 godina razviti sposobnost razmišljanja, osjećanja pa čak i zaljubljivanja.

Njegov projekt pod imenom ˝Plavi mozak˝, svrstava se među najneobičnije pokušaje u povijesti znanosti. Ako ovaj 47-godišnji znanstvenik postigne uspjeh, onda smo na pragu ostvarenja stare fantazije, koju je u svojoj knjizi Frankenstein prvi put predstavila autorica Mary Shelley, a koja je igrom slučaja napisana samo nekoliko kilometara dalje od mjesta na kojem se provodi ovaj neobičan projekt.

Markramov uspjeh nametnuo bi najdublje filozofske, moralne i etičke dileme, te nas suočio s pitanjem što znači biti čovjek. Znanstvenik pak smatra kako bi njegov umjetni um umanjio potrebu za vivisekcijom, izliječio mnoge psihičke bolesti pa čak i poboljšao našu inteligenciju i mogućnost učenja.

Frankensteinov eksperiment nije pošao po planu te se na kraju izjalovio. No, svjetlucavi mehanički mozak, možda stotinama puta inteligentniji od našeg, nosi čak i više potencijala za zlo, kao i za dobro.