Ljudi s niskim sposobnostima skloni su precijenjivati se, dok pametni ljudi često podcjenjuju svoje sposobnosti. Dakle, ako netko nije siguran u svoju razinu intelekta, to može značiti da je pametniji nego što misli. U najmanju ruku, oni su introspektivni i svjesni vlastitih ograničenja. Upamtite, inteligencija se ne sastoji samo od rezultata testova. Može se manifestirati i na zaista iznenađujuće načine, piše portal Secret Life of Moms.

Postoji mnogo znakova da je netko inteligentan, a u nastavku doznajte kojih je to osam znakova koji se ne mogu odglumiti.

Dobre sposobnosti zapažanja - zapažanje je vještina koja se može razviti i ukazuje na inteligenciju. Ljudi s izraženom empatijom mogu upotrijebiti svoje vještine zapažanja kako bi uočili ponašanje i emocije drugih.

Dobro pamćenje - radna memorija odnosi se na sposobnost ljudi da pohranjuju određene dijelove informacija i prisjete ih se kad su im potrebni. Neki ljudi pamte lica, imena i popise, drugi pamte pokrete... Npr. netko će prilično lako svladati plesne korake, a netko drugi bez problema će navigirati do određenog mjesta iako tamo bio samo jednom prije nekoliko godina.

Prilagodljivost - život pred svakoga stavlja prepreke, ali neki ljudi ih svladavaju lakše od drugih. To je vještina koja pomaže pojedincima da se prilagode novim ili promjenjivim situacijama. Često se povezuje s otpornošću, sposobnošću oporavka od teških događaja.

Samoća - nemojte misliti da su inteligentni ljudi asocijalni usamljenici. Naprotiv, oni se redovito druže i vole svoje bližnje. Istodobno, znaju cijeniti i vrijeme koje provode sami kako istraživali i slijedili svoje interese i napunili baterije. Ovi ljudi mogu naći ravnotežu između društvenosti i samoće.

Samosvijest - jedan od znakova inteligencije je i samosvijest. Ljudi koji imaju jak osjećaj sebstva sigurni su u svoj indentitet, poznaju svoje slabosti i snage i donose odluke na temelju svojih uvjerenja.  Općenito, samootkrivanje je dugo putovanje, ali kada ljudi postignu primjetan napredak, to je obično znak visoke inteligencije.

Suosjećajnost - empatija je glavno načelo emocionalne inteligencije, i to s dobrim razlogom. Ova vrsta inteligencije uključuje prepoznavanje i razumijevanje vlastitih emocija, ali i svijest o osjećajima drugih. Empatični ljudi razmatraju i prihvaćaju tuđa iskustva i mišljenja čak i kada ih ne dijele. Također, lakše komuniciraju, bolje kontroliraju sukobe i razumiju kako nečije ponašanje utječe na okolinu. Ako vam ovo ne zvuči kao vi, ne brinite. Empatija nije urođena, to je vještina koju ljudi razvijaju učenjem.

Znate svoje granice - inteligentni ljudi ne vjeruju da znaju sve. Također se ne pretvaraju da su nešto što nisu. Umjesto toga, razmišljaju o vlastitim ograničenjima i manama i pokušavaju ih poboljšati. To im omogućuje da budu otvoreni za učenje više od drugih, ali i da zatraže pomoć kada im je potrebna.

Znatiželja - znatiželjni ljudi vole istraživati, bilo da se radi o novim jezicima, kulturama, knjigama, umjetnosti i iskustvima općenito. Oni se ne zadovoljavaju jednostavnim objašnjenjima; umjesto toga, nastavit će kopati dublje i ostati otvorenog uma dok uče i postavljaju pitanja. Znatiželjni ljudi žele znati više o stvarima koje većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Želja za učenjem pokazatelj je prave inteligencije.

Ljudi s ovom vrstom inteligencije možda se ne boje promjena i neizvjesnosti jer znaju da se mogu oporaviti. Možda će moći nastaviti pokušavati čak i nakon kontinuiranih neuspjeha.