Izumiranje je pojava koja postoji otkako postoji i život na Zemlji, a najčešći uzroci su prirodne promjene klime, grabežljivci i nestanak biljnog pokrova. No u zadnje vrijeme glavni krivac je čovjek glavom i bradom, a sve je počelo onoga dana kada je prvim ljudima dojadilo da se pokoravaju okolini.

Ljudi se i dan danas vode istom onom idejom koja je sinula prvim ljudima: ako trebalo prostora da se posadi kukuruz  srušit ćemo šumu, a ako treba ruda napravit ćemo rudnike koji se vide iz svemira.

Tako je počela era ljudske dominacije na planeti Zemlji, koja je nažalost rezultirala izumiranjem mnogobrojnih životinjskih i biljnih vrsta. Po nekim procjenama godišnje izumre i do 50 tisuća vrsta, bilo životinjskih bilo biljnih.

Potaknuti nedavnim izvješćem da je uginuo posljednji javanski nosorog u Vijetnamu odlučili smo sastaviti kompilaciju ugroženih životinjskih vrsta koje će naši potomci jedino moći vidjeti na slikama ili na TV Kalendaru, piše Live Science.

Sumatranski nosorog - Najmanja vrsta nosoroga nekada je u velikom broju obitavala prašumama i močvarama Indije i jugoistočne Azije, no sada je dovedena na sami rub izumiranja. Znanstvenici procjenjuju da u divljini živi još samo oko 300 jedinki, a glavni razlog izumiranja su krivolov zbog rogova, te rapidni nestanak prirodnog staništa. Ovoj vrsti se crno piše jer preostale jedinke koje se nalaze u Zoološkim vrtovima jednostavno se ne žele pariti u zatočeništvu.

Sivi kitovi - Iako je još 1947. godine izdana zabrana lova populacija sivih kitova nikada se nije oporavila od mahnitog izlova u 19. i početkom 20. stoljeća. Od preostalih 100 sivih kitova samo su 23 su spolno zrele ženke. U prilog im ne ide i činjenica da se njihovo jedino hranilište nalazi na području na kojemu naftne kompanije intenzivno tragaju za crnim zlatom.

Sibirski tigar - Sibirski tigar, poznat još i kao Amurski tigar, je najveća mačka na svijetu koja je obitavala na sjeveroistoku Kine, Korejskom poluotoku i Mongoliji, a sada se jedino može pronaći u ruskoj regiji Amur. Trenutno u divljini živi od 350 do 450 jedinki, a razlog zašto su na rubu izumiranja je nestanak staništa i krivolov zbog krzna.

Brdska gorila - Iako su brdske gorile tek otkrivene 1902. godine u prirodi je ostalo samo 720 jedinki koje obitavaju na obroncima  vulkana Virunga i planina Bwindi na granici između Ugande, Ruande, Zaira, te Demokratske Republike Konga. Sječa šuma i lov doveli su ovu vrstu do izumiranja, a nemiri u centralnoj Africi otežavaju znanstvenicima napore da spase brdsku gorilu od totalnog istrebljenja.

Kalifornijski kondor - Stanovnik zapadne kalifornijske obale i okolice Grand Canyona može poživjeti 50 godina, a ta činjenica ga čini jednom od najdugovječnijih ptica na svijetu. Krivolov, trovanje olovom i gubitak staništa doveli su kondora na rub istrebljenja. Zahvaljujući znanstvenicima trenutno postoji 332 jedinke, od kojih 152 obitava u divljini.