Vatrometom, šampanjcem i glasnom muzikom Meksikanci su, kako to i priliči, pozdravili Novu 2010. godinu. No, dok su se stanovnici ostalih zemalja uglavnom opušteno veselili, praznovjernim Meksikancima iz glave nije izlazio strah od narednih 365 dana.

Naime, povijest Meksika pokazuje da su krucijalne, teške i važne promjene započinjnale svakih sto godina pa je tako 1910. počela krvava Meksička revolucija, a 1810. rat za neovisnost. Oba događaja trajala su čitavo desetljeće i oduzela živote preko milijun ljudi.

Unatoč majanskom kalendaru koji propast civilizacije predviđa 2012., Meksikanci se upravo zbog povijesnih događaja boje što ih čeka u ovoj, tek započetoj godini. Ima li zaista razloga za paniku?

Iako država danas više nije pod španjolskom okupacijom niti njome vladaju brutalni diktatori poput Porfirija Diaza, Meksiko se bori s vjerojatno najvećim stupnjem kriminala i nasilja ikad te izrazito teškom ekonomskom situacijom.

"Vrlo smo blizu velikoj socijalnoj krizi", upozorio rektor nacionalnog sveučilišta Jose Narro i dodao: "Imamo sve preduvjete da zapadnemo u duboku društvenu depresiju."

Velika opasnost prijeti od moćnih kartela droge, odgovornih za skoro 15.000 ubojstava od 2000. do danas, koji svoju snagu koriste kako bi motivirali i obučili nasilne gerilske skupine. Cilj im je, navodno, Meksikance potaknuti na neposluh i mržnju prema predsjedniku Calderonu koji je pokrenuo beskompromisnu borbu protiv kriminala.

Posebno opasnom se smatra skupina pod nazivom Popular Revolutionary Army (EPR) koja je preuzela odgovornost za napade na komunalnu infrastrukturu te bombe postavljene na cjevovode nafte 2007.

"Nezadovoljstvo i napadi uglavnom dolaze iz provincija. Interesne skupine potiču stanovništvo na posjed i uporabu održja. Govore im da se moraju sami izboriti protiv siromaštva, a zapravo iskorištavaju njihovu tešku životnu situaciju kako bi srušili središnju vlast", tvrdi poznati kolumnist Denise Maerker koji piše za El Universal.

Karteli droge svako malo Meksikance podjećaju na svoju snagu na način da postavlaju bombe ispod automobila, u bankama i prodavaonicama. Iako u tim napadima za sad nije stradalo puno ljudi, analitičari tvrde da su eksplozije upozorenja za ono što će se dogoditi ako se vlada doista odluči obračunati s korupcijom.

S druge strane, nerede i nezadovoljstvo potiče i teška ekonomska situacija. Zbog velike gospodarske ovisnosti o SAD-u, globalna recesija snažno je pogodila Meksiko. Pad BDP-a, nezaposlenost i kronično siromaštvo svakodnevica su tamnošnjeg stanovništva.

"Kriminal, korupcija, droga i recesija svakodnevno nas vuku prema dnu. Vidjet ćemo hoće li situacija eskalirati upravo 2010. Povijest pokazuje da svakih sto godina prolazimo kroz mračno razdoblje", zaključuju analitičari.