Danas gotovo da i nema osobe koja ne bi znala objasniti što je to QWERTY tipkovnica (u hrvatskoj varijanti QWERTZ), ali jako malo ljudi zna zašto ona ima baš takav raspored slova i tipki. Predložak je stvoren još davne 1873. godine kada je Christopher Latham Sholes napravio određena poboljšanja na svojem ranije osmišljenom pisaćem stroju, sve s ciljem da stvori bržu i učinkovitiju tipkovnicu i pisaći stroj za tvrtku E. Remington & Sons.

Sholes je primijetio da klasični abecedni raspored slova na tipkama dovodi do zaglavljivanja pa je zato promijenio redoslijed slova udaljivši najpoznatije slovne parove što je više moguće. Sholeov model QWERTY tako je dobio ime Remington, i postao je dio prvog komercijalno dostupnog pisaćeg stroja 1874. godine.

Ali mnogo je godina prošlo otada i jasno je da su se tijekom perioda od kraja 19. stoljeća do danas pojavili brojni različiti modeli - na primjer, onaj profesora Augusta Dvoraka, Dvorakova pojednostavljena tipkovnica, pa zatim Colemakova, ali bez obzira na činjenicu da su nove tipkovnice dizajnirane radi lakšeg, bržeg i učinkovitijeg tipkanja uz ergonomske prednosti, QWERTY se održao sve do danas kao najpopularniji redoslijed.

Iako je QWERTY nastao kako bi se izbjeglo zaglavljivanje tipki, danas realno gledajući nema potrebe za takvim raspored jer elektroničke tipkovnice nemaju taj problem. Međutim, to što QWERTY nije najoptimalniji ne znači daje najlošiji, a ljudi su se, čini se, navikli na njega. To i ne čudi jer ljudi su zaista robovi navika.