Vjerojatno ne prođe dan, a da ne pročitamo barem jednu vijest o sve dubljoj europskoj i svjetskoj gospodarskoj krizi, povijesno slabom euru, državama pred financijskim slomom te zabrinutim svjetskim čelnicima koji već mjesecima tapkaju u mjestu tražeći rješenje.

U tim raspravama o tome kako izaći iz ove krajnje neugodne situacije, svako malo netko spomene zlato i kako bi se svijet ponovno trebao okrenuti ekonomiji temeljenoj na ovom cijenjenom metalu.

Zbog čega je tomu tako? Što je to što čini zlato tako vrijednim i privlačnim već tisućljećima? Zašto je baš zlato, a ne neki drugi metal ili materijal, postalo valutom koju vole i cijene diljem planete?

Element mora zadovoljiti četiri osnovna uvjeta kako bi mogao postojati kao samostalna i vrijedna valuta, objašnjava kemijski inženjer Sanat Kumar, šef odjela kemijskog inženjerstva na Sveučilištu Columbia.

Prvo, ne smije biti plin, budući da plinovi naprosto nisu praktični za svakodnevnu valutnu razmjenu. Ovim se prvim pravilom iz „utrke" izbacuje velika većina elemenata na periodnoj tablici, a među njima su i plemeniti plinovi, koji inače zadovoljavaju tri ostala uvjeta.

Drugo, takav element ne smije biti korozivan ili reaktivan. Primjerice, čisti litij eksplodira kad ga izložimo vodi ili zraku. Željezo hrđa. Ovaj uvjet izbacuje dodatnih 38 elemenata iz igre.

Treće, ne smije biti radioaktivan. Osim što bi vaš novac u tom slučaju protekom vremena naprosto „ispario", odnosno izračio se, radijacija je vrlo opasna za ljude i vrlo brzo bi vas ubila. Ovo eliminira dodatna dva reda elemenata koje se prikazuje izdvojeno iz tablice, a zovu se još i aktinidi te lantanidi.

Ostaje nam još tridesetak elemenata koji zadovoljavaju sva tri uvjeta, ali većina naprosto nije pogodna da se koristi kao valutno sredstvo.

Četvrto, element mora biti dovoljno rijedak da bude vrijedan, ali ne toliko rijedak da ga je gotovo nemoguće pronaći.

Svega pet elemenata zadovoljavaju sve uvjete: rodij, paladij, platina, srebro i zlato.

Srebro se svojevremeno koristilo kao valuta, ali nikad nije uspjelo postati dominatan element zbog činjenice da vrlo lako gubi boju, odnosno tamni.

Rodij i paladij su otkriveni tek u 19. stoljeću, stoga ih stare civilizacije naprosto nisu mogle koristiti.

Platina je vrlo ozbiljan kandidat za titulu, ali ono što ga konačno diskvalificira jest činjenica da se tali tek na 1600 stupnjeva celizijusa, što je temperatura koju starije civilizacije nisu mogle postići svojom tadašnjom tehonologijom, stoga nisu bili u mogućnosti kovati ga u novčiće ili drugi oblik uniformirane valutne jedinice.

Zbog svega ovoga, zlato je vrlo jasan pobjednik. Vrlo je čvrsto, ali se lako oblikuje taljenjem. Nije reaktivno niti s jednim elementom i potpuno je bezopano za korištenje. Hoćemo li mu se ponovno vratiti kao glavnom sredstvu trgovanja, samo budućnost može reći.