Svjetlo super-jakih svjetiljki sije nesmiljenom jačinom i do 10.000 puta snažnije od sunčevog svjetla koje pada na zemlju. Stvaraju se temperature i do 3.000 stupnjeva koje čelične ploče istope u nekoliko minuta. Ukupna godišnja energija sunčevih zraka se ovdje koncentrira u samo 11 dana. U Jülichu između Kölna i granice s Nizozemskom je smješteno najveće umjetno Sunce na svijetu.

Već dvije godine ovaj gradić je raj za znanstvenike, posebice klimatologe. Razlog: umjetnim suncem se može proizvesti održivo i po okoliš neutralno gorivo budućnosti, vodik. Ovaj element, dobiven CO2 neutralno, slovi kao jedan od najvažnijih mehanizama u postizanju njemačkih klimatskih ciljeva jer se kao gorivo može upotrijebiti kako za automobile tako i za zrakoplove. "Naša vizija je jednog dana kerozin i benzin učiniti suvišnima", objašnjava Kai Wieghardt s Instituta za solarna istraživanja.

Prema opreznim optimističnim predviđanjima, ova vizija bi se trebala ostvariti za desetak godina. No u ovom trenutku, u kojem čitava Njemačka govori o klimatskim promjenama, ljudi izlaze na ulice a vlada predstavlja svoj klimatski plan do 2030., se mnogi pitaju: neće li za deset godina već biti prekasno? Ne bi li politika više sredstava trebala uložiti u klimatska istraživanja kako bi ostvarila klimatske ciljeve?

Institut za solarna istraživanja djeluje u sklopu Njemačkog centra za zračni i svemirski promet koji je u posljednjih desetak godina od države dobio više od 300 milijuna eura za istraživanja na području novih tehnologija za postizanje boljeg učinka po klimu. Kai Wieghardt traži promjenu u načinu razmišljanja kad je u pitanju zaštita klime. "Mi se moramo brže kretati u smjeru obnovljivih energija. Poduzeća moraju biti fleksibilnija i brže primjenjivati znanstvene rezultate", kaže ovaj znanstvenik.

Ministarstvo znanosti i istraživanja želi više novca

I savezna ministrica znanosti Anja Karliczek želi više novca i pritom rado ukazuje na prestižne projekte poput umjetnog sunca u Jülichu. "Samo tehničkim inovacijama ćemo pobijediti borbu za istraživanje klime. Svaki euro uložen u zaštitu klime je dobro uložen euro", rekla je Karliczek. Njezina želja je da kroz tehnološku kompetenciju oznaka "Made in Germany" postane vodeća i u sektoru zaštite klime.

Klimatska istraživanja su skupa a dosad obećanih 1,6 milijardi eura do 2024. ni izbliza nisu dostatna za poziciju predvodnika u globalnoj utrci za klimatskom tehnologijom. Karliczek traži dvostruko veći iznos. S dodatnih 1,4 milijardi je moguće ubrzati klimatski održive tehnologije poput dobivanja vodika.

30 godina dubokog sna

Gregor Hagedorn u potpunosti podržava zahtjeve ministrice za više sredstava za znanost. On sam je znanstvenik u Prirodoslovnom muzeju u Berlinu i osnivač saveza Znanstvenici za budućnost (Scientist for Future) koji u međuvremenu okuplja preko 60 znanstvenika. Oni agiraju kao neka vrsta intelektualnih "bodyguarda" za pokret Fridays-for-Future time što zahtjevima mladih prosvjednika pružaju znanstvenu potporu. Na račun politike Hagedorn baš i nema mnogo pohvala. "Politika je 30 godina ignorirala znanost. Sve da vladine mjere za zaštitu klime pokažu učinkovitost, to neće biti dovoljno. To je cijela tragika prespavanih desetljeća", kaže Hagedorn.

Novo njemačko klimatsko čudo?

No nisu li i znanstvenici puno predugo bili pasivni?Nisu li već mnogo prije trebali zazvoniti na uzbunu? Gregor Hagedorn se ne slaže s ovom optužbom. On ukazuje na jedno izvješće grupe zastupnika Bundestaga iz 1988. U ovom dokumentu se upozorava na to što Njemačka mora pod hitno učiniti za "zaštitu čovjeka i okoliša". "Već je tada utvrđeno sve što i danas znamo. Ovo izvješće kao takvo možemo objaviti i danas", odlučan je Hagedorn.

No tada je 1989. pao Berlinski zid, Njemačka se ujedinila i tema zaštite klime i okoliša je pala u drugi plan. Krajem devedesetih su doduše Zeleni došli na vlast no i tada je bilo drugih prioriteta: rat na Kosovu, uvođenje eura, gospodarska reforma 2020.

I tako je to bilo desetljećima: uvijek je nešto bilo važnije od klimatske politike. "Kad je klimatska politika u pitanju uvijek su onako usput pravljeni ispravni koraci ali se nikad nije vodilo računa o tome jesu li koraci dovoljno veliki i brzi", primjećuje Hagedorn. 

On ni sada ne vjeruje da će veliki klimatski paket mjera njemačke vlade donijeti neki preokret. Pritom je, kako kaže, Njemačka u stanju početi iznova i ostvariti značajne promjene. U politici je to bilo moguće nakon Drugog svjetskog rata. "Danas bi mnogi rekli da je takav pothvat nemoguć", kaže Hagedorn.

Stoji li pred nama njemačko klimatsko čudo? Ostaje otvorenim. Znanstvenici su u svakom slučaju obećali da neće popustiti kad je u pitanju pritisak na politiku.