Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini nastavlja započetu tradiciju neformalnog okupljanja čelnika sa Zapadnog Balkana u sjedištu Europske diplomatske službe u Bruxellesu. Direktna razmjena mišljenja između čelnika Zapadnog Balkana i konzultacije s EU-om kako bolje, brže i dalje na europskom putu i unutar regije - to su teme koje Mogherini želi konkretizirati pred sam kraj godine.

Ona tako ostaje dosljedna u svojoj više puta naglašenoj okrenutosti regiji i zalaganju da do kraja njenog mandata svih šest zemalja naprave konkretan i nepovratan napredak u smjeru približavanja EU-u. „Moj prioritet tijekom sljedećih 12 do 18 mjeseci bit će Zapadni Balkan odmah nakon pitanja Europske sigurnosti i obrane", poručila je Mogherini još u lipnju ove godine.

Njen glas bezrezervne podrške Zapadnom Balkanu i proširenju podržan je u godini na izmaku i od strane najznačajnijih institucija i dužnosnika Europske unije. Europsko vijeće je u ožujku poručila regiji da „vrata EU ostaju otvorena" i obećao podršku na tom putu. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru o Stanju Unije također je izdvojio proširenje na Zapadni Balkan kao jednu od važnih tema za EU u sljedećem razdoblju periodu.

„Ukoliko želimo stabilnije susjedstvo moramo ponuditi kredibilnu perspektivu proširenja zemljama Zapadnog Balkana. Tijekom ovog mandata Europske komisije i Europskog parlamenta neće biti novog proširenja jer uvjeti za prijem nisu ispunjeni. Ali u budućnosti Europska unija će imati više od 27 zemalja članica", izjavio je tada Juncker.

On je najavio i izradu Strategije o uspješnom pristupanju Srbije i Crne Gore EU do 2025. godine što je i prva konkretna vremenska odrednica koju je Bruxelles uputio Zapadnom Balkanu kada je proširenje u pitanju. Očekuje se da će šefica diplomacije EU-a u ponedjeljak navečer u Bruxellesu naglasiti potrebu da regija svojim radom adekvatno odgovori i iskoristi jasno pruženu šansu.

Planovi EU-a do 2025. godine

„U travnju ćemo imati redovni Paket proširenja kada ćemo dati ocjene o tome gdje se zemlje nalaze i gdje bi trebale biti kada je riječ o ulasku u EU. O tome će raspravljati i zemlje članice na samitu u lipnju. U međuvremenu, imat ćemo i važan samit EU-Zapadni Balkan u Sofiji", dodao je Danielson.Pored pregleda događanja u godini za nama, osnovna tema razgovora radne večere premijera sa Zapadnog Balkana bit će koraci koji očekuju regiju u 2018. godini. „Predstojeća godina bit će ključna. Europska komisija radi na Strategiji za vjerodostojnu perspektivu proširenja Zapadnog Balkana koja će biti usvojena u veljači 2018. godine", najavljuje Christian Danielson, generalni direktor Glavne uprave Europske komisije zadužen za susjedstvo i pregovore o proširenju.

Očekuje se da će Federica Mogherini informirati premijere sa zapadnog Balkan dokle se stiglo sa izradom Strategije o proširenju na kojoj radi Evropska komisija. U Bruxellesu se neslužbeno saznaje da bi Komisija u tom dokumentu trebalo da pruži konkretne odrednice za pristupanje Srbije i Crne Gore.

U za sada još radnim dokumentima navodi se 2025. godina kao godina mogućeg pristupanja Srbije EU, uz uvjet postizanja sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom do kraja 2019. godine i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2023. godine.

Neslužbeno, Europska komisija u ovoj Strategiji predviđa kandidatski status za BiH do kraja 2019. godine i „zamah u pregovorima o članstvu" Albanije i Makedonije ukoliko Tirana provede pet reformskih prioriteta, a Skopje riješi problem imena s Grčkom. U Bruxellesu očekuju da će ova Strategija biti „ohrabrenje" i „ukazati na put" kojim zemlje zapadnog Balkana trebaju nastaviti u cilju približavanja i ulaska u EU.

Večera, ali ne i dijalog Beograda i Prištine

U Bruxellesu naglašavaju da iako institucije EU „naporno rade u okvirima politike proširenja", zemlje regije moraju biti te koje će dati „osnovnu snagu i tempo" tom procesu radeći na vlastitim unutarnjim reformama, prvenstveno u cilju efikasnog i neovisnog pravosuđa, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, funkcionalnosti demokratskih institucija i slobode medija i izražavanja.

Očekuje se da Mogherini još jednom podsjeti čelnike zapadnog Balkana da će reforme u oblasti vladavine prava kao i regionalna suradnja ostati ključ za napredak na europskom putu. Iako u Europskoj službi za vanjske poslove navode da će na marginama radne večere u Bruxellesu biti mogućnosti i za bilateralne razgovore kako premijera sa šeficom diplomacije EU-a tako i premijera međusobno, naglašava se da nije planiran odvojeni sastanak srpske i kosovske strane o normalizaciji odnosa.

U Bruxellesu ipak ne isključuju mogućnost da dijalog Srbije i Kosova može biti spomenut kao dio zajedničkih razgovora o regionalnim odnosima. Radna večera u Bruxellesu bit će prilika da se po prvi put zvanično sretnu premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer Kosova Ramuš Haradinaj.

Istodobno, ovo će biti prvi susret Haradinja i Mogherni posle prošlomjesečnog nastupnog posjeta Haradinaja Bruxellesu koji je doveo do špekulacija o sukobu mišljenja šefice EU diplomacije i premijera Kosova oko načina vođenja dijaloga između Beograda i Prištine.