Najugledniji svjetski znanstveni časopis The Lancet nedavno je objavio analizu u kojoj upozorava da se zdravstveni sustavi diljem svijeta nalaze u razdoblju dubokih promjena, u kojem se sve više preispituje što je temelj njihove uspješnosti. U središte rasprave dolazi pitanje kako na odgovarajući način mjeriti uspješnost zdravstvenih sustava, uključujući odnos između potrošnje, kvalitete skrbi i ishoda liječenja, i to u kontekstu promijenjenih okolnosti i rastućih globalnih pritisaka, poput starenja stanovništva i rasta kroničnih bolesti do klimatskih promjena i ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.

Jedan od ključnih zaključaka Lancetove analize je da je nužno redefinirati način mjerenja uspješnosti zdravstvenih sustava kako bi se bolje razumjelo što ih čini učinkovitima i održivima. S tim je ciljem najavljeno i osnivanje Lancetove komisije za procjenu uspješnosti zdravstvenih sustava, kako bi se razvio novi okvir za njihovo vrednovanje.

Upravo o tome kako modernizirati zdravstvene sustave i unaprijediti njihovu uspješnost u uvjetima sve većih geopolitičkih, demografskih, tehnoloških i ekonomskih pritisaka raspravljat će se na ovogodišnjem EU Health Forum, koji će se u Zagrebu održati 24. travnja. Za Hrvatsku, koja se kao i Europska unija nalazi pred potrebom redefiniranja prioriteta u zdravstvu, ova konferencija dolazi u trenutku kada europski i globalni podaci sve jasnije upućuju na isti zaključak - budućnost zdravstvenih sustava neće ovisiti samo o razini ulaganja, nego o sposobnosti da se postojeći resursi koriste pametnije, pravednije i ciljano za stvarne potrebe pacijenata.

EU Health Forum, koji okuplja ključne europske i domaće dionike iz zdravstvenog sektora, otvara upravo ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić, koja će objasniti kako upravljati zdravstvom na učinkovit i održiv način u uvjetima realnih pritisaka na sustav. Također, među sudionicima je i dr. Bernd Rechel, jedan od autora Zdravstvenog profila Hrvatske, koji će predstaviti glavne nalaze o stanju i izazovima domaćeg sustava. Poseban naglasak bit će stavljen i na važnost praćenja ishoda liječenja i učinkovitost skrbi, o čemu će govoriti Igor Lerman iz IQVIA Adriatic te prof. dr. sc. Peter Lindgren iz Švedskog Instituta za zdravstvenu ekonomiku (IHE).

Upravo se ta pitanja izravno nadovezuju na zaključke analize The Lancet, koja ističe kako razlike u uspješnosti među državama često proizlaze iz faktora pod izravnim utjecajem javnih politika, poput kvalitete upravljanja, organizacije sustava i načina donošenja odluka. Drugim riječima, gotovo svaki model zdravstvenog sustava može funkcionirati, ali samo uz učinkovito vodstvo i jasne mehanizme odgovornosti.

U tom kontekstu, posebno se naglašava potreba za sustavima koji su otporniji i prilagodljiviji u uvjetima sve većih pritisaka. Globalni trendovi mijenjaju i potražnju za zdravstvenim uslugama i očekivanja građana. Autori upozoravaju da bi se jaz između očekivanja građana i mogućnosti sustava mogao dodatno produbiti, osobito ako se ne unaprijedi način upravljanja i korištenja resursa, kako globalno, tako i u Hrvatskoj.

Najnoviji Zdravstveni profil za Hrvatsku, pripremljen u suradnji OECD-a, Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike te Europske komisije, pokazuje da sustav ne pati od izraženog manjka zdravstvenih radnika na nacionalnoj razini. Broj liječnika iznosi 4,0 na 1.000 stanovnika, blizu prosjeka Europske unije od 4,3 liječnika na 1.000 stanovnika. No, unatoč relativno stabilnim resursima i širokoj dostupnosti zdravstvene zaštite, ističu se problemi njihove neravnomjerne raspodjele i organizacije rada, što se odražava na razlike u dostupnosti zdravstvenih usluga i duge liste čekanja u pojedinim dijelovima zemlje.

Istodobno, Zdravstveni profil Hrvatske pokazuje da najveći teret bolesti dolazi od kroničnih nezaraznih bolesti, ponajprije kardiovaskularnih i malignih oboljenja, koja su vodeći uzroci smrti i zajedno su uzrok više od 64 posto smrtih slučajeva. Takve bolesti zahtijevaju dugotrajno liječenje i kontinuiranu skrb, čime dodatno opterećuju bolnički sustav i povećavaju troškove zdravstvene zaštite. Ovakva struktura bolesti upućuje i na važnost prevencije, budući da se značajan dio tereta povezuje s rizičnim čimbenicima poput pušenja, pretilosti zbog nepravilne prehrane i tjelesne neaktivnosti, ali i na potrebu učinkovitije organizacije skrbi.

U tom kontekstu, za Hrvatsku se ključna pitanja sve manje svode na količinu dostupnih resursa, a sve više na način njihova raspoređivanja i korištenja. Opterećenost bolničkog sustava, duge liste čekanja te razlike između urbanih i ruralnih sredina dodatno naglašavaju potrebu za jačanjem upravljačkih kapaciteta i boljom organizacijom zdravstvenog sustava.

U skladu s tim izazovima, program EU Health Foruma obuhvatit će i niz konkretnih regulatornih i sustavnih tema. Tako će u fokusu biti i primjena europske farmaceutske regulative u praksi, odnosno što konkretne promjene znače za pacijente i zdravstveni sustav. Bit će riječi i o EU Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i njezinu mogućem utjecaju na dostupnost lijekova, kao i o nizu drugih aktualnih tema u zdravstvu, uključujući rijetke bolesti te povratak kliničkih ispitivanja u Europsku uniju.