Ustavni sud ponovno je objasnio da se rezultati izbora za predsjednika u drugom krugu odlučuju na temelju broja važećih listića, pa je pritom i odbio prijedlog HSP 1861. za nadzorom ustavnosti i zakonitosti drugog kruga predsjedničkih izbora.

Ta je stranka nadzor zatražila tvrdeći da je Državno izborno povjerenstvo postupilo protuustavno jer je pobjedu Kolinde Grabar Kitarović proglasilo pogrešno izarčunavši postotke samo na temelju važećih listića, po kojima je ona dobila više od 50 posto glasova. Svoju tvrdnju argumentira ustavnom odredbom da se predsjednik Republike bira većinom svih birača koji su glasovali, iz čega zaključuje da bi postotak trebalo računati temeljem ukupnog broja svih listića, važećih i nevažećih, u kom slučaju niti jedan kandidat ne bi dobio više od 50 posto, odnosno apsolutnu većinu glasova potrebnu za izbor.

Ustavni sud je zahtjev HSP-a 1861. odbio navodeći odredbu izbornog zakona da je na ponovljenom izboru izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali.

Pritom se pozvao na svoje odluke u postupku nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora iz 1995. godine, u kojima se među ostalim kaže: "Nevažeći glasački listići nisu bez ikakve vrijednosti: oni mogu značiti politički protest, izraz nezadovoljstva izborima ili političkim prilikama, ili pak nemar birača. Zbog toga, a i iz drugih razloga, Zakon određuje da se broj nevažećih glasačkih listića mora utvrditi i evidentirati u statističkim i drugim pokazateljima o izborima. No, nevažeći glasački listići, a u skladu sa zakonskim odredbama, nemaju ulogu u određivanju rezultata..."