Prvi bastion islama u Africi i glavni grad Tunisa u 8. stoljeću, Kairouan od nedjelje obilježava svoju slavnu prošlost kao Prijestolnica islamske kulture 2009.

Poput Bakua (Azerbajdžan), Kuala Lumpura (Malezija) i N'Djamene (Čad) prije njega, "misteriozni" grad koji se nalazi u središnjoj tuniskoj ravnici, 150 kilometara od glavnoga grada, organizirat će ove godine stotinjak svečanosti u čast kulturi i znanju koje je širio u sjevernoj Africi, južno od Sahare i duž mediteranske obale.

Svečanosti je u nedjelju službeno otvorio tuniski predsjednik Zine El Abidine Ben Ali.

Organizatori ističu da u svjetlu jačanja radikalnih islamista, koje se u Tunisu žestoko suzbija, žele oživjeti sliku umjerenog sunitskog islama malikijske škole, koju slijedi oko 25 posto muslimana.

Uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine i smatran četvrtim svetim gradom islama, poslije Meke, Medine i Jeruzalema, Kairouan je bio polazna točka islamskih osvajanja u Africi.

Grad, koji danas imao oko 120.000 stanovnika, 670. godine poslije Krista utemeljio je arapski emir Okba Ibnu Nafa.

Na vrhuncu moći aglabidske dinastije, Kairouan je bio poznat po svojim školama teologije, filozofije, kaligrafije, medicine, astronomije i matematike, te veliko trgovačko središte.

Emir Okba Ibnu Nafa dao je sagraditi poznatu Veliku džamiju, kod koje će 10. ožujka biti prikazan velik glazbeni i svjetlosni show pod nazivom "Vječni Kairouan". Show će se satelitom prenositi u 50 zemalja Islamske organizacije za znanost, obrazovanje i kulturu, koja je i proglasila Kairouan kulturnom prijestolnicom 2009.